No, u Katančićevoj se usporedno s kratkoročnim financiranjem tekućih obveza putem aukcija trezoraca već radi i na prvoj velikoj operaciji u okviru dugoročnog financiranja, i to na međunarodnom tržištu, piše Poslovni dnevnik.

I ove godine, naime, već u prvom tromjesečju državi na naplatu stiže prvi veliki komad duga po obveznicama, a za njihovo refinanciranje pripreme obično kreću tjednima ranije. Konkretno, za oko mjesec i pol (24. ožujka) dospijeva 1,5 milijardi dolara vrijedna obveznica iz 2011. godine, a u Katančićevoj su već odradili izbor banaka aranžera za novo izdanje euroobveznice kojim će se riješiti dospjevajući dug.

Neslužbeno, doznaje Poslovni, taj je posao povjeren četvorki u sastavu JP Morgan, Morgan Stanley, Societe Generale i Unicreditu/Zaba.

Zasad je izvjesno tek da će zamjena spomenutih obveznica novima rezultirati znatno nižim kamatnim troškom jer je izdanje 2011. realizirano uz kupon odnosno kamatnu stopu od 6,375 posto godišnje. Usporedbe radi, sekundarno tržište euroobveznica u slučaju Hrvaske trenutno implicira prinose na desetogodišnji dug od oko 0,6 posto.

To svakako upućuje na znatno manji trošak kamata na taj dug, iako kod mnogih drugih zemalja EU prinosi već duže vrijeme imaju i negativan predznak (kod Njemačke su za tu ročnost na -0,44 posto, ali negativan prinos sugeriraju i cijene slovačkih ili slovenskih državnih obveznica).

Konkretnije govoriti o pojedinim glavnim značajkama prvog ovogodišnjeg izlaska Hrvatske na međunarodno tržište još je ipak prerano. Potrebe države za financiranjem, koje osim financijskih obveza koje dospijevaju u ovoj godini uključuju i proračunski manjak (planiran na oko 3 posto BDP-a) analitičari Raiffeisen banke procjenjuju za 2021. na oko 17 posto BDP-a.