Namjera izvješća koje izrađuje Ministarstvo pravosuđa u suradnji s koordinatorima iz mjerodavnih ministarstava jest utvrditi transparentnost poslovanja 86 državnih trgovačkih društava. Najveći dio društava u mjerodavnosti je Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (25), Ministarstva turizma (16) i Ministarstva poljoprivrede.

Kvalitativni dio izvještaja pokazuje da se transparentnost poslovanja društava značajno poboljšala jer većina svoja izvješća prikazuje na internetskim stranicama. Međutim, transparentnost još uvijek nije zadovoljavajuća kada se radi o javnoj nabavi, natječajima za zapošljavanje, objavljivanju podataka o visini i strukturi rashoda poput onih o sponzorstvima i donacijama.

Problematično je i financijsko upravljanje društvima. Tek 58 posto anketiranih društava ima strateški razvojni dokument s utvrđenim strateškim ciljevima. Rizici poslovanja rijetko se prate i analiziraju jer samo 25 posto društava ima registar rizika. Također, samo 31 posto društava ima dokumente kojima reguliraju suradnju s mjerodavnim ministarstvima u pogledu usklađenosti planova, trošenja subvencija, izvještavanja itd.

Može se zaključiti da je kvantitativni financijski dio izvještaja slab i ne pomaže u rasvjetljavanju financijske pozicije društva. To se osobito odnosi na informacije o veličini prihoda i rashoda, imovine i obveza za koje ne postoji metodološko obrazloženje obuhvata podataka i njihove strukture. Taj nedostatak najočitiji je na primjeru brodogradilišta.

U osvrtu se navodi primjer Brodosplita kod kojeg je u 2011. obračunata računovodstvena dobit od 1,72 milijarde kuna, a društvo je u stvari poslovalo s gubitkom od 777 milijuna kuna iskazano po gotovinskom načelu.