Naglasio je kako imamo milijardu eura deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom. ''Ohrabruju podaci da je u prošloj godini i prvim mjesecima 2019. zaustavljen rast deficita, izvoz hrane je rastao dvostruko brže od uvoza, a najveći rast izvoza smo zabilježili na najzahtjevnijim tržištima EU. Zbog toga smatramo da je hrvatska poljoprivreda na svojevrsnoj prekretnici“, poručio je Kovačević.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić je poručio kako ponovno oformljeni Državni inspektorat neće bit represivno tijelo, već tijelo koje upozorava, prevenira i educira. ''Za sve lakše prekršaje ići ćemo na upozoravanje, a ne odmah na kažnjavanje. Kažnjavanje nije i ne smije biti jedina mjera. Želim partnerski odnos između svih dionika u procesu, da se svi probamo dogovoriti oko legislative jer smo na istom radnom zadatku – da stvorimo što bolji sustav kontrole sigurnost hrane“, izjavio je Mikulić.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je rekao da je među najvažnijim aktivnostima ministarstva osiguranje samodostatnosti hrvatskih poljoprivrednika, prvenstveno u stočarstvu. ''Želimo omogućiti izvoz naših zdravstveno kvalitetnih proizvoda na tržišta trećih zemalja. Ministarstvo u tom smisli odgovara na sve izazove koje pred nas tržište postavlja, a ova konferencija je platforma na kojoj možemo graditi kvalitetniji sustav sigurnosti hrane“, naglasio je Majdak.

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković je kazala da im je dio ljudi otišao u Državni inspektorat, ali da to ne treba shvatiti kao gubitak, već kao priliku da se dodatno poboljšaju odnosi i razvije sustav za sigurnost hrane. „Moramo djelovati zajednički i raditi na tome da zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana dođe do stolova naših potrošača. Ova konferencija je svakako događaj koji će nam u tome pomoći“, istaknula je Katalinić-Janković.

Ghislain Marechal iz Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) EK govorio je o prevarama s hranom na području EU koje imaju višestruko negativne učinke jer štete zdravlju potrošača, narušavaju autoritet institucija i stvaraju nelojalnu konkurenciju tvrtkama. ''Prijevare s hranom se definiraju kao namjerno kršenje EU zakona s ciljem ostvarivanja ekonomske koristi i zavaravanja kupaca. Najčešće se tu radi o pogrešnom etiketiranju, krivotvorenju, razrjeđivanju ili korištenju neodobrenih pojačivača. Naš sustav za sigurnost hrane nije dizajniran specifično za sprječavanje prijevara pa stoga moramo razmišljati kao kriminalci da bi ih uhvatili“, kazao je Marechal, dodavši da dodatne probleme stvara uvoz iz zemalja koje nisu članice Unije pa imaju drugačije zakone i propise o sigurnosti hrane.