Rezultate je predstavio Davor Tolić, voditelj istraživanja u Ipsosu, a pokazali su da je u Hrvatskoj ukupno 28,1 posto pušača među populacijom starijom od 18 godina, dok najveći dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (23,2 posto) i rezani duhan/rinfuza (6,9 posto).

Udio koji ukupno otpada na neoporezovane duhanske proizvode na godišnjoj razini je 17 posto, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani duhan. Zbog toga država godišnje gubi potencijalnih 1,4 milijarde kuna.

Ilustracije radi, s dodatnih 1,4 milijarde kuna moglo se dati potporu za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000 kuna neto s pripadajućim doprinosima za 240.000 radnika (ili za preko 20 tisuća radnika tijekom 12 mjeseci) ili pokriti gotovo cijela komponenta digitalizacije javne uprave iz NPOO-a (za što je predviđeno nešto manje od 1,7 milijardi kuna).

Čak 47 posto ispitanika ističe da viša cijena ima najveći utjecaj na povećanje kupovine neoporezovanih duhanskih proizvoda. Visoka razina ilegalnih proizvoda nosi za sobom značajne ekonomske i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje radnih mjesta i sl., istaknula je u svom izlaganju Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.

Naglasila je kako se poduzimaju značajni napori u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na 2 kutijice.