Analiza pod nazivom 'Prednosti koncesije autocesta - mane reprograma kreditnih dugova' objavljena je nakon što je ministar Siniša Hajdaš Dončić u TV duelu s Mijatom Stanićem, predsjednikom Nezavisnog cestarskog sindikata, obećao da će izaći s detaljnijim podacima koji pokazuju da je davanje autocesta u koncesiju isplativije od reprograma dugova.

U analizi se navodi da kreditni dug HAC-a i ARZ-a trenutno iznosi 33 milijarde kuna te da se uplatom koncesijske naknade on smanjuje na oko deset milijardi kuna.

Na taj način, tvrde u Ministarstvu, doći će do značajnog smanjenja duga u idućih 25 godina, a država će profitirati u dvije ključne stvari. Jednokratnom otplatom većeg dijela kredita izbjeći će se plaćanje oko 23 milijarde kuna, koliko bismo morali dati bankama za kamate kad bismo bili prisiljeni reprogramirati taj iznos duga.

Također, imat ćemo na raspolaganju za nova ulaganja i investicije još 22,5 milijardi kuna prihoda od trošarina (kojim koncesionar neće raspolagati). Taj novac od trošarina, po 20 lipa po litri goriva koje idu Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi, idu u investicije gradnje i obnove državnih i lokalnih cesta i željeznica. To je velik razvojni potencijal i zamašnjak za gospodarstvo, ističu u Ministarstvu.

Preostali, manji dio duga vraćat će se iz trošarine od goriva koju je HAC zadržao.

Neprovođenjem koncesije autocesta navedeni novac morali bismo potrošiti isključivo za vraćanje kredita, upozoravaju iz Ministarstva, napominjući da glavnica trenutno iznosi 33 milijardi kuna, ali računajući cijenu reprograma za kamate, trebalo bi izdvojiti još oko 30 milijardi kuna

Prema podacima Ministarstva, godišnji prihod HAC-a i ARZ-a iznosi 1,9 milijardi kuna godišnja zarada (dobit) 1,1 milijardu kuna, a do 2020. potrebno je po postojećim kreditima zajedno s kamatom otplatiti 36,5 milijardi kuna duga (90 posto postojećeg duga).

U tom periodu zarada od cestarine HAC-a i ARZ-a (od koje se mogu plaćati dospjele rate) iznosi manje od osam milijardi kuna. Iz ovog je jasno, tvrde u Ministarstvu, kako uz zaradu od cestarine nedostaje još 28,8 milijardi kuna.

Kada bismo taj iznos namaknuli novim zaduženjem, bilo kroz reprogram kredita, bilo izdavanjem obveznica, tada bi samo kamata na postojeće i novo zaduženje iznosila 12,6 milijardi kuna, što je za oko pet milijardi kuna ili za 60 posto više od zarade od cestarine u tom razdoblju.

Prema analizi Ministarstva, da bi se pokrile kamate za novo zaduženje, iznos novog duga 2020. iznosio bi preko 34 milijarde kuna, što je više čak i od sadašnjeg stanja duga.

Na ovaj način potrošili bismo sav prihod od cestarine, a dug ne da se ne bi smanjio, već bi se i povećao. To je neodrživo i zato je koncesija najpovoljnije rješenje za sanaciju dugova, zaključuju u Ministarstvu.