Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je još jednom podigla referentne kamatne stope kako bi se ubrzala borba protiv inflacije. Provjerili smo na koji način promjenama kamatnih stopa ECB utječe na inflaciju i gospodarsku aktivnost
Stabilnost cijena osnovni je preduvjet za održiv gospodarski rast, što potvrđuju ekonomska istraživanja i dosadašnja iskustva. Općenito, stabilnost cijena u kontekstu cilja monetarne politike ne znači da stopa inflacije treba biti jednaka nuli, već se taj cilj obično tumači kao ostvarivanje blago pozitivne stope inflacije u dužem razdoblju.
Politikom kamatnih stopa središnja banka trudi se obuzdati inflaciju i potaknuti gospodarski rast. U uvjetima niske inflacije i slabog gospodarskog rasta središnja banka nastoji potaknuti ga snižavanjem kamatnih stopa. Kada dođe do ubrzanja inflacije, prioritet monetarne politike postaje njezino obuzdavanje, a glavni instrument za postizanje tog cilja podizanje je kamatnih stopa.
vezane vijesti
Dakle politikom kamatnih stopa ECB nastoji utjecati na 'temperaturu' gospodarstva i postići optimalne uvjete: ni previše vruće, ni previše hladno.
ECB postavlja tri ključne referentne stope. Prva je kamatna stopa na glavne operacije financiranja banaka. U tim operacijama banke mogu posuđivati sredstva od ECB-a uz kolateral na tjednoj osnovi po unaprijed određenoj kamatnoj stopi.
Druga je stopa na depozitnu olakšicu, a banke je mogu koristiti za polaganje prekonoćnih depozita po unaprijed postavljenoj stopi, nižoj od glavne stope operacija refinanciranja.
Treća je stopa na graničnu pozajmicu, a nudi prekonoćni kredit bankama po unaprijed postavljenoj kamatnoj stopi iznad glavne stope operacija refinanciranja.
Stopa na depozitnu olakšicu i kamatna stopa na graničnu pozajmicu određuju donju i gornju granicu prekonoćne kamatne stope po kojoj banke međusobno posuđuju novac. To stvara koridor kamatnih stopa za tržišta novca.
Podizanjem navedenih referentnih kamatnih stopa lančano se povećavaju troškovi zaduživanja državi, gospodarskim subjektima i građanima, što rezultira smanjenjem potražnje za kreditima i posljedično smanjenjem potrošnje.
Dakle podizanjem kamatnih stopa - s ciljem obuzdavanja inflacije - ECB utječe na pad gospodarske aktivnosti i rast kamata svima. ECB je ove godine u tri navrata podizao referentne kamatne stope te su one sada na najvišim razinama od 2009. godine.
U posljednjoj intervenciji stope su povećane za 75 baznih bodova. U skladu s time, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi dva posto, kamatna stopa za prekonoćne kredite bankama iznosi 2,25 posto, a kamatna stopa na novčane depozite 1,50 posto.
ECB je najavio i nastavak podizanja kamatnih stopa u narednom razdoblju radi što skorijeg povratka inflacije na srednjoročni inflacijski cilj od dva posto.
