Potvrdili su tako kamatnu stopu za refinanciranje banaka od 4,5 posto i kamatnu stopu na prekonoćne depozite banaka od 4,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 4,75 posto.

Banka je u srpnju prošle godine pokrenula ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdala inflaciju, podigavši kamatne stope do rujna ove godine za 4,5 postotnih bodova.

Na rujanskoj sjednici signalizirali su da se ciklus možda bliži kraju, s obzirom na zakočenu potražnju i posustajanje gospodarskog rasta u eurozoni.

U četvrtak objavili su da novi podaci "načelno" potvrđuju njihovu rujansku procjenu prema kojoj bi se inflacija u 2025. godini trebala spustiti na 2,1 posto i posve se približiti ciljanoj razini od dva posto. U ovoj godini trebala bi po njima iznositi 5,6 posto, a u idućoj 3,2 posto.

"I dalje se očekuje da će se inflacija predugo zadržati na previsokoj razini i domaći su cjenovni pritisci i dalje snažni. No, inflacija je u rujnu značajno oslabila", naglašavaju, zbog visoke poredbene osnovice u prošloj godini.

I većina pokazatelja temeljne inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, pokazuje kontinuirano usporavanje rasta cijena, dodaju.

ECB je podizanjem kamatnih stopa "snažno utjecao na uvjete financiranja", što pojačano koči potražnju, a time i rast cijena, konstatiraju.

Prigušena potražnja očituje se u prognoziranom slabašnom rastu gospodarstva eurozone u ovoj godini, za samo 0,7 posto, prema ECB-ovim rujanskim prognozama. U idućoj godini rast bi po njima trebao tek blago ubrzati, na 1,0 posto. 

U rujnu kreditiranje kompanija u eurozoni gotovo je stagniralo, a ponuda novca snažno je pala, drugi mjesec zaredom, pokazalo je ovotjedno bančino izvješće. 

Upravno vijeće smatra da bi važeće kamatne stope trebale odigrati "značajnu" ulogu u spuštanju inflacije na ciljanu razinu, ako ih banka dovoljno dugo zadrži na toj razini.

Ponovili su i da će u budućim odlukama voditi računa da kamatne stope budu "dovoljno restriktivne", i to "sve dok bude potrebno".