Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb navode da neizvjesnosti oko kretanja u eurozoni, usporena strukturna prilagodba domaćeg gospodarstva te trajni problemi s njegovom međunarodnom konkurentnošću prijete da ostvarena kretanja budu lošija od prognoziranih. Upozoravaju i na rizik gubitka vjerodostojnosti fiskalne politike s mogućim negativnim posljedicama za kreditni rejting zemlje ne bude li se poštivalo fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda u BDP-u za najmanje jedan postotni bod, koje određuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Na reviziju prognoza utjecali su jačanje negativnih trendova u domaćem gospodarstvu i problemi u eurozoni. Poboljšanje situacije u idućoj godini trebalo bi uslijediti iz pozitivnih učinaka hrvatskog članstva u EU-u, očekivanog oporavka europskih gospodarstava te intenzivnije dinamike javnih investicija. Očekuje se nastavak fiskalne konsolidacije kroz povećane porezne prihode i smanjene rashode, premda bi fiskalni deficit mogao biti nešto veći od planiranog.

Povećana nezaposlenost i rast cijena smanjit će kupovnu moć stanovništva, zbog čega se u ovoj godini očekuje pad osobne potrošnje za 1,6 posto, uz skroman rast od 0,6 posto sljedeće godine.

U idućoj godini analitičari Ekonomskog instituta očekuju blag oporavak gospodarstva, uz rast BDP-a od 0,8 posto. To je rezultat očekivanih povoljnijih međunarodnih okolnosti, prevladavanja prvog šoka konsolidacije javnih financija, pozitivnih učinaka članstva u EU-u te intenzivnije realizacije Vladinih investicijskih planova. Tako se u idućoj godini očekuje ukupan rast investicija od 3,7 posto.

Predviđa se zadržavanje stope inflacije na razini od oko četiri posto u drugom dijelu ove godine, uz prosjek od 3,2 posto za cijelu godinu. U sljedećoj bi godini trebalo doći do smanjenja inflacije na 2,6 posto.