Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu, a zbog slabljenja industrijske proizvodnje, potrošnje i izvoza, očekuje se veći pad gospodarstva nego u prva tri mjeseca ove godine
Osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u drugom tromjesečju oslabilo 2,3 posto na godišnjoj razini. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 2 do 2,9 posto. Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.
Domaće je gospodarstvo u recesiji još od početka 2009. godine. Doduše, u dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
U prvom tromjesečju ove godine BDP je pao 1,3 posto, a sudeći po svim posljednjim makroekonomskim podacima, u drugom se kvartalu recesija produbila. 'Sukladno pokazateljima iz realnog gospodarstva, poput industrijske proizvodnje, građevine ili prometa u trgovini na malo, evidentno je da će pad gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju biti nešto izraženiji', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
I dok je još u prvom tromjesečju imala blagi, ali ipak pozitivan učinak na BDP, u drugom je tromjesečju osobna potrošnja oštro pala. Promet u trgovini na malo u tom je razdoblju potonuo više od 5 posto na godišnjoj razini.
'Očekujemo nepovoljniji utjecaj osobne potrošnje, gdje su jasno vidljivi nepovoljni trendovi na strani raspoloživog dohotka, prije svega pod utjecajem povećanja PDV-a, poskupljenja struje i plina, ali i nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada', navodi se u anketi Hine.
Oštro je, više od 6 posto, u drugom kvartalu pala i industrijska proizvodnja, a nisu se oporavile ni investicije. 'Oporavak investicija ne očekujemo, s obzirom na intenziviranje negativnih kretanja industrijske proizvodnje u odnosu na prvo tromjesečje te nastavak pada obujma građevinskih radova na godišnjoj razini. Slične trendove očekujemo i u cijeloj 2012. godini, jer privatni sektor ostaje suzdržan, dok se investicije javnog sektora odvijaju sporije nego što se očekivalo', navodi jedan od makroekonomista.
U prvom je tromjesečju još rastao izvoz, no zbog slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, oslabila je i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i izvoz.
Hrvatski je robni izvoz u prvoj polovini godine iznosio 4,5 milijardi eura, što je 4,2 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok uvoz bilježi blaži pad, za 0,5 posto, na 8,05 milijardi eura.
