Globalizacija je u drugom planu: Ekonomisti PwC-a očekuju da će svjetska trgovina rasti sporije od globalne proizvodnje treću godinu zaredom. Ponovno oživljavanje gospodarskog nacionalizma u nekim dijelovima svijeta znači da će se pravila Svjetske trgovinske organizacije staviti na kušnju. Najveći svjetski bilateralni trgovački put (SAD-Kina) vjerojatno će se naći pod pritiskom. U nedostatku Transpacifičkog trgovinskog sporazuma (TPP) i sklapanjem Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP), taj bi se trend mogao dugoročnije nastaviti.

Monetarna politika SAD-a se normalizira: Federalne rezerve nastavit će stezati monetarnu politiku. Štoviše, moguće je da se Fed stegne i brže nego se trenutačno predlaže, ovisno o tempu, veličini i provedbi fiskalnih planova nove uprave. S druge strane, gospodarstva koja se oslanjaju na dolar za financiranje naći će se pod pritiskom.

Politika uzrokuje neizvjesnost i pokreće gospodarstvo: U Eurozoni će se možda održati šest izbora. U Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i potencijalno Italiji i Grčkoj (sveukupno predstavljaju više od 70 posto BDP-a Eurozone) vjerojatno će se održati parlamentarni izbori te bi se u njima mogle dogoditi promjene u normalnom političkom ciklusu. U Španjolskoj će se vjerojatno održati referendum o budućnosti Katalonije.

Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a, kaže: 'Na međunarodnoj ćemo sceni pomno pratiti odnose SAD-a i Rusije, što bi moglo imati utjecaj na Istočnu Europu, Bliski istok i potencijalno istočnu Aziju i na iranski nuklearni sporazum.'

Slijede četiri detaljna predviđanja globalnog tima ekonomista društva PwC.

1.SAD će pokrenuti rast u skupini G7
U glavnom scenariju, ekonomisti PwC-a očekuju da će SAD rasti za oko dva posto - najbrže u skupini G7 - na krilima stvaranja brojnih radnih mjesta i potrošnje kućanstava. Ugodno bi iznenađenje moglo biti ako nova vlast smanji poreze i provede planove za poticanje potrošnje na infrastrukturu. Analiza predviđa da će SAD u glavnom scenariju pridonijeti rastu skupine G7 s oko 70 posto, bez obzira na to što čini polovinu BDP-a skupine G7 u apsolutnom iznosu.

2.Zaposlenost u jezgri Eurozone bit će na najvišoj razini do sada, ali će periferne članice stvoriti više radnih mjesta
U PwC-u očekuju da će periferna gospodarstva rasti brže od jezgre četvrtu godinu zaredom. Očekuje se da će rast irskog BDP-a predvoditi perifernu skupinu, povećavajući se za više od tri posto godišnje, dok će Francuska i Nizozemska predvoditi jezgru, rastući stopom od 1,5 posto. Na području radne snage očekuje se da će zaposlenost u jezgri biti na najvišoj razini u povijesti s oko 97 milijuna zaposlenih. No to će nadmašiti periferna skupina koja će stvoriti oko 100.000 više radnih mjesta nego jezgra.

3.Indonezija će postati 16. svjetsko gospodarstvo vrijedno bilijun dolara
Azija će ostati najbrže rastuća regija svijeta, ali će se naglasak prebaciti s Kine na Indiju i Indoneziju. Ekonomisti PwC-a procjenjuju da je Indonezija ove godine na putu da se pridruži elitnom gospodarskom klubu vrijednom bilijun dolara. Za usporedbu, predviđaju da će kineski rast ostati na oko šest posto. Indijski doprinos rastu svjetskog BDP-a mogao bi dosegnuti gotovo 17 posto. Rast Kine možda se usporava, ali ako uspije rasti stopom od 6,5 posto godišnje, dodat će gospodarstvo veličine Turske globalnoj proizvodnji. Brazil i Rusija ponovno će početi rasti za 0,5 posto i 1 posto godišnje, uz pomoć rasta, iako malenog, cijena roba.

4.Rast stanovništva vršit će pritisak na zaljevske države (Zaljevsko vijeće za suradnju - GCC) da reformiraju javne financije
U 2017., predviđa se da će Saudijska Arabija u smislu radno sposobnog stanovništva narasti za dva Islanda. Druge države GCC-a također očekuju snažan rast radne snage od oko dva posto. Izazov pred gospodarstvima GCC-a je stvaranje mogućnosti zapošljavanja uz provođenje reforme javnih financija. U tim gospodarstvima, uslijed pada cijena nafte u posljednjih nekoliko godina došlo je do pogoršanja stanja državnih financija, npr. od državnog proračunskog viška 2013. do očekivanog neto javnog duga od 10 posto BDP-a do kraja ove godine. Diverzifikacijom gospodarstva prema privatnom sektoru smanjit će se teret državnih financija te će se stvarati nova radna mjesta za rastuću radnu snagu.

Za mnoga gospodarstava 2017. će biti godina neizvjesnosti. Iako nije iscrpan, slijedi popis nekih od ključnih makroekonomskih rizika koja poduzeća trebaju uzeti u obzir i izrađivati planove sukladno tome za narednih 12 mjeseci.

Onshoring dolara otkriva nedostatke: Stroža monetarna politika SAD-a mogla bi potaknuti postupno vraćanje američkih dolara u domovinu. Malezija, Turska i Čile posebno su izloženi tom riziku jer razine njihova deviznog duga iznose 71 posto, 64 posto i 55 posto njihovog BDP-a. Banke izložene u ovim gospodarstvima mogle bi se suočiti s pritiskom ako nisu dobro kapitalizirane. No za neka gospodarstva ovisna o robama poput Brazila i Rusije, viša cijena nafte (i drugih roba) s fleksibilnim tečajnim režimom može pomoći u ublažavanju posljedica povratka kapitala u SAD.

Kina će osjetiti troškove većeg tereta duga privatnog sektora: Dug nefinancijskog sektora Kine iznosi više od 250 posto BDP-a. Ako dug nefinancijskog sektora nastavi rasti istom prosječnom stopom kao što je slučaj od 2010., Kina bi mogla dodati više od 650 milijardi dolara svojoj ukupnoj gomili duga do kraja 2017. godine.

Prilično zatvoren kapitalni račun Kine znači da je ocjena rizika srednja, čime se smanjuje izloženost stranim valutama. No gomilanje nefinancijskog duga Kine ubrzalo se od 2008. te se omjer duga i BDP-a bliži onima u kriznim državama Eurozone. Prošle je godine jaz između kredita i BDP-a u Kini (razlika između omjera kredita i BDP-a i dugoročnih trendova koji ukazuju na neodrživo gomilanje) nadmašio razine koje ukazuju na opasnost od krize u naredne tri godine. Ovaj rizik će se povećati ako cijene nekretnina naglo padnu, čime će se potkopati temelji gomile duga.