Ekonomska klinika, točnije Studentsko savjetovalište Ekonomska klinika, osnovana je 2015. kao neprofitna studentska, s ciljem besplatnog savjetovanja građana po pitanju financija te podizanju poduzetničkog duha u Republici Hrvatskoj. Sve to nastoje postići kroz brojne projekte koje organiziraju za širu javnost tijekom cijele godine.

Ideja je nastala u sklopu kolegija Menadžment promjena na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pod mentorstvom profesora Mislava Ante Omazića. Studenti koji su uz profesora osmislili cijeli koncept i digli ga na noge su Emanuel Glasnović, Josip Golub, Katarina Guja, David Habek, Marin Grubić i Andrej Hanzir.

Uslijed inflatornih pritisaka, rasta kamatnih stopa, prezaduženosti, posljedica kriza na svjetsko gospodarstvo, turbulencija u bankarskom sektoru, ulaska Hrvatske u eurozonu, ali i novih načina ulaganja koji konkuriraju tradicionalnim, pitanje financijske pismenosti nikad nije bilo važnije.

No koliko smo kao nacija doista financijski pismeni? Predsjednik Udruge Ivan Ložnjak kaže da je razina financijske pismenosti u Hrvatskoj jako loša.

'Djeca od malih nogu nisu dovoljno okružena pojmovima kojima bi trebala biti okružena, a i činjenica jest da je Hrvatska i dalje u toj nekoj tranziciji gdje i starije građanstvo možda ne zna pojmove koje bi trebali znati. U svijetu gdje fin-tech svijet preuzima apsolutno svaki segment financija, trebamo učiti od najmlađih pa do najstarijih nogu kako se prilagoditi svemu tome i educirati ih o tome svemu', ističe Ložnjak.

Unatoč tome, razina financijskog znanja učenika u dobi od 13 do 19 godina porasla je za čak 14 posto u odnosu na 2020. Učenici su pokazali sve veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje – 76 posto ispitanika štedi i njih 53 posto ima otvoren račun u banci. Pritom se 50 posto tinejdžera koristi mobilnim bankarstvom, 17 posto više nego 2020., pokazalo je istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj koje su proveli HUB i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.

S druge strane, Hanfino anketno ispitivanje srednjoškolaca pokazalo je pad znanja iz područja financijske pismenosti u 2022. u odnosu na godinu ranije.

Naime prema rezultatima samo 20 posto učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu, a samo 26 posto ih zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna. Iako su među ispitanici bili i polaznici ekonomskih škola, rezultati su pokazali da je potrebno više edukacije po pitanju financijske pismenost, pogotovo kad je riječ o poznavanju hrvatskog mirovinskog sustava.

'Obrazovni sustav ne brine dovoljno o financijskoj pismenosti'

Ekonomska klinika već osam godina nastoji doskočiti tom problemu. Dopredsjednik Udruge Josip Štimec, smatra da hrvatski obrazovni sustav ne brine dovoljno o financijskoj pismenosti učenika i mladih, neovisno o razini obrazovanja. Pritom navodi i da se, unatoč raznim radionicama i edukacijama, kao glavni problem nameće intertnost učenika kojima se ne pokušava ni predstaviti važnost financijske pismenosti.

'Mi u Ekonomskoj klinici smo, boreći se protiv tog problema, osnovali projekt 'Financijska pismenost osnovnoškolaca'. U sklopu tog projekta naši članovi, u dogovoru sa školama, posjećuju osnovne škole gdje na zabavan i interaktivan način približavamo osnovne financijske pojmove s kojima se svakodnevno susreću. Sve to radimo s ciljem da se djeca pravovremeno upoznaju s osnovama financijskog sustava kako bi izrasli u educirane građane', naglašava Štimec.

Osam projekata Udruge

Trenutno organiziraju osam projekata – Akademija za OPG, Financijska pismenost osnovnoškolaca, Kava na EKs, Underline, Poduzetnik budućnosti, LearnToInvest, Osobne financije i Kino na EFZG – kroz koje nastoje provoditi temeljni cilj Udruge: podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti. Projektima nastoje pokriti sve dobne skupine – od osnovnoškolaca, mladih pa sve do osoba treće životne dobi.

'LearnToInvest je zasigurno jedan od naših najvećih projekata, čiji je glavni cilj educirati i osvijestiti građane o različitim mogućnostima ulaganja, a posljedično i podići razinu financijske pismenosti sudionika te tako pridonijeti boljem upravljanju njihovim osobnim financijama. Underline, također jedan od naših najvećih projekata, marketinški je projekt na kojem najveći marketinški stručnjaci dijele svoja iskustva i poslovne priče te predstaviti brojne marketinške pozicije u agencijama i tvrtkama današnjice.

Ovogodišnje izdanje održava se od 5. do 20. svibnja u prostorijama Veleučilišta Edward Bernays, te bih ovom prilikom pozvao sve koje žele imati marketing na dlanu da nam se pridruže. Također često održavamo interne edukacije, ne samo kako bi educirali članove za daljnji rad u udruzi te projektima, već zato što želimo da oni postanu što konkurentniji u svojim sadašnjim i budućim zanimanjima', navodi Štimec.

'Poduzeća prepoznaju naš rad'

Kao neprofitna udruga suočavaju se sa specifičnim izazovima, posebno s financijske strane, pojašnjava nam Štimec. Financiraju se generalnim sponzorstvima na bazi cijele udruge, zatim sponzorstvima na individualnim projektima te kroz razne natječaje.

'Prvi najveći izazov je, naravno, organizacijski – osam projekata, edukacije i razne interne aktivnosti zahtijevaju veliku predanost i rad naših članova. Nadalje, financijski dio je tzv. dvosjekli mač. Kako smo neprofitna udruga. mi ne naplaćujemo ulaz/participaciju za naše projekte što je dobro, jer nama je glavni cilj pružati besplatne edukacije i savjetovanja za sve. Zbog toga se okrećemo raznim poduzećima za sponzorstva, što nosi svoje izazove samo po sebi. Moram naravno naglasiti kako smo zahvalni što su poduzeća u Hrvatskoj izrazito pristupačna te vide težinu i važnost našeg rada', ističe Štimec.

Profesori s fakulteta, različita poduzeća relevantna za rad Klinike – revizorska, marketinška, PR – druge neprofitne organizacije samo su dio suradnika s kojima surađuju; od Degordiana, PwC-a do Real Grupe. Ložnjak ističe i i bazu alumni članova, odnosno počasnih članova Klinike čiji je razvoj u Udruzi završio, ali su s njome povezani kroz različita druženja. 'Ja imam 23 godine trenutno, a Klinika postoji osam. Dakle, nadodajte plus dvije-tri-četiri godine i imate već osobe sa završenim fakultetima i već sa stabilnim poslovima u dobrim poduzećima. Dobra podloga za ostati si dobar s nekim, zar ne?' kaže Ložnjak.

Ekonomska klinika nastavlja s radom koje su ostavili njihovi prethodnici.

'Sastavljen je novi Izvršni i Nadzorni odbor udruge, a mi nasljednici znamo koji nam je okvir. Neke projekte smo maknuli, neke smo restrukturirali, a ima prostora i za nove ideje koje su trenutno u razvoju. Naši najpopularniji projekti i naša istinska vizija i dalje su dostupni svima.

Uskoro će naše Osobne financije koje vraćamo u punom sjaju, zatim ranije spomenuti Underline, onda kratka pauza za ljeto i odmor. Na jesen se gledamo u sklopu projekta Kino na EFZG-u, LTI, Akademija za OPG i Poduzetnik budućnosti. Radimo i na novoj internetskoj stranici. Ni sam ne znam što je sve pred nama, ali me to veseli. Samo treba zasukati rukave i baciti se na posao', zaključuje.