Prepolovljenje bitcoina događa se otprilike svake četiri godine ili svakih 210.000 izrudarenih 'blokova'. Takav mehanizam predvidio je navodni osnivač te kriptovalute Satoshi Nakamoto prilikom njena stvaranja. Ovaj mehanizam automatskog prepolovljivanja znači da će se rudarenje svih bitcoina, kojih je ukupno 21 milijun, proširiti tijekom vremena i trajati približno do 2140. godine. Tada će se izrudariti posljednji bitcoin, a prepolovljenje taj fenomen ne može spriječiti.

Prepolovljenje bitcoina smanjuje nagrade rudarima, volonterima koji vode specijaliziranu opremu za provjeru transakcija na mreži i kovanje novih tokena. Naknada pada za 50 posto i cilj joj je smanjiti rudarenje novih bitcoina.

Trenutno, bitcoin rudari dobivaju 6.25 bitcoina za svaki uspješno iskopani 'blok' tj. broj transakcija kroz vrijeme. To znači da je njihovo računalo imalo pravu količinu računalne snage potrebne za rješavanje kriptografskih zagonetki koje osiguravaju bitcoin mrežu i sprječavaju da je zlonamjerni akteri kompromitiraju. Nakon što dođe do sljedećeg prepolovljenja bitcoina, ova će se nagrada smanjiti na 3.125 bitcoina.

Jedan bitcoin je u srijedu vrijedio približno 30.000 američkih dolara. Najveća svjetska kriptovaluta je skočila za više od 80 posto od početka godine, piše CNBC.

Da se nije primijenio mehanizam smanjenja opskrbe i da je nagrada od početka ostala ista tj. 50 bitcoina po bloku rudarenja, svi bitcoin izrudarili bi se za samo sedam godina.

Kad god je došlo do prepolovljenja, cijena bitcoina je ubrzo porasla: prvo prepolovljenje dogodilo se 2012. godine kada je nagrada rudarima smanjena s 50 bitcoina na 25 bitcoina za izrudareni blok.

U roku od godinu dana nakon toga cijena bitcoina skočila je s 12 na 1207 dolara. Drugo prepolovljenje iz 2016. pratio je rast cijene s 647 na 19.345 dolara, a zadnje prepolovljenje u 2020. otjeralo je cijenu bitcoina na 63.566 dolara ili 651 posto u odnosu na 2019.