'Osnovne razloge promjene prognoza pronalazimo u vrlo povoljnim kretanjima prometa od trgovine na malo, snažnom oporavku investicija, visokoj stopi rasta državne potrošnje u drugom tromjesečju, očekivanjima rekordno uspješne turističke sezone te u i dalje prisutnim deflacijskim pritiscima koji realni rast BDP-a čine većim od nominalnog', poručuju s Ekonomskog insitututa u Zagrebu.

Nakon što je u 2015. zabilježila rast od 1,2 posto, potrošnja kućanstava u prvoj je polovici godine porasla za čak 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od 2008. godine. Takav rast ponajprije može se zahvaliti uspješnom početku turističke sezone te i dalje vrlo niskim cijenama nafte. S obzirom na vrlo povoljna očekivanja vezana uz turizam u trećem tromjesečju i nastavak oporavka potrošačkog optimizma, očekuje se kako bi potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla porasti za 2,6 posto.

Stopa rasta u sljedećoj godini mogla bi biti nešto niža, oko 2,4 posto, ponajprije zbog baznog efekta. Ipak, ukoliko se ostvare najavljene izmjene poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, moguće je da rast potrošnje kućanstava bude i veći u 2017. godini.

Na godišnjoj je razini državna potrošnja porasla za čak 2,6 posto u drugom tromjesečju, što je najviša stopa rasta od kraja 2009. godine. Ovakav neočekivani rast najvjerojatnije je posljedica namirivanja zaostalih plaćanja i novog zapošljavanja u kratkom razdoblju između privremenog financiranja u prvom tromjesečju i izglasavanja nepovjerenja Vladi sredinom lipnja. 'S obzirom na to da će Vlada biti tehnička u većem dijelu druge polovice godine, očekujemo da će rast državne potrošnje usporiti do kraja godine, zaključuju.