Vlada je u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, koji donosi i određene izmjene u odnosu na nacrt zakona koji je bio u javnom savjetovanju. Hoće li poduzetnici krenuti u najavljene tužbe? Dovodi li se novim porezom u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki. Kome bi se trebali raspodijeliti prikupljeni prihodi od tog poreza?
O tim su pitanjima i temama u emsiji Hrvatskog radija U mreži Prvog razgovarali državni tajnik u Ministarstvu financija Zlatko Zrinušić, član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik, te predsjednik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
vezane vijesti
Zlatko Zrinušić vjeruje da najavljene izmjene zakona idu u pravcu da ako se oporezuje dobit, da to bude operativna dobit; 'da to nisu pozicije koje se računovodstveno iskazuju u smislu pluseva ili minusa, pa da donose nešto 'što je umjetno stvoreno', kao nešto što nema novčanog toka i da se sutra oporezuje.
Boris Podobnik istaknuo je kako poduzetnici smatraju da na neki način novi porezi jesu 'šamar' prema svima koji su inovativni. Primjerice, u Hrvatskoj su stvorene tvrtke koje vrijede milijun dolara, te se čovjek pita hoće li neki sljedeći inovativni Hrvati poželjeti živjeti u Hrvatskoj. 'Zbog toga, ako ste previše inovativni, može se dogoditi da u budućnosti morate biti među onim onima koji će morati platiti dodatno', dodao je. Podobnik je poručio da može doći i do problema stranih investitora. 'Kada dolaze strani investitori, uvijek se pitaju kakva je porezna politika kod nas, a kakva je kod konkurencije. I kad jednom dođu, te im bude nametnut ovakav jedan porez, onda se pitaju jesu li pogriješili', naglasio je Podobnik.
Mladen Novosel rekao je da od samog početka u Vladi loše iskomunicirana reforma. 'Kada se u Hrvatskoj krenulo u priču dodatnog poreza na dobit, onda se krenulo u horizontalni pristup, utvrdio se neki cenzus i onda u tu priču uđu oni koji nisu imali apsolutno ništa s ovom trenutnom situacijom, koja je nekima omogućila ekstra profit. A netko je igrom slučaja imao doista neke projekte, primjerice kao brodogradilište Viktor Lenac – koje je svu dobit koju je steklo u protekle četiri godine planirao investirati u novu nadogradnju proizvodnih kapacitete – zadržavanju radnim mjesta i slično. I sada je u istoj poziciji to brodogradilište i neko energetska tvrtka, koja je stvarno na račun izuzetno visokih cijene energenata ostvarila ekstraprofit'. poručio je Novosel.
Dodao je kako je u samom Prijedlogu zakona trebalo navesti određene iznimke. 'Mi još uvijek apeliramo – ako je ikako moguće do usvajanja zakona – da se ipak naprave određeni izuzeci, istaknuo je. Kazao je kako u cijeloj priči ima i jedna pozitivna stvar. 'Sindikati su godinama upozoravali da se mora razgovarati i o dobiti kada je u pitanju ugovaranje plaće. Pokazalo se da u Hrvatskoj ima dobiti', ustvrdio je.
