Nacije se više nego ikad oslanjaju na prirodni plin za zagrijavanje domova i energetsku industriju uslijed napora da se odustane od ugljena i poveća upotreba čistijih izvora energije. No nema dovoljno plina za poticanje oporavka nakon pandemije i nadopunjavanje iscrpljenih zaliha prije hladnih mjeseci. Zemlje pokušavaju nadmašiti jedna drugu u opskrbi jer izvoznici, poput Rusije, nastoje zadržati veće količine prirodnog plina. Situacija će se pogoršati kada padnu temperature.

Kriza u Europi sprečava nevolje za ostatak planeta jer zbog nedostatka energije na kontinentu vlade upozoravaju na nestanak električne energije i zatvaranje tvornica.

Zalihe u europskim skladištima su na povijesno niskim razinama za ovo doba godine. Plinovodni tokovi iz Rusije i Norveške bili su ograničeni. To je zabrinjavajuće jer je mirnije vrijeme smanjilo proizvodnju vjetroturbina dok se starenje europskih nuklearnih elektrana postupno gasi ili su sklonije prekidima - što plin čini još potrebnijim. Nije ni čudo to što su europske cijene plina porasle za gotovo 500 posto u prošloj godini i trguju se blizu rekordnih vrijednosti.

Taj je skok natjerao neke proizvođače gnojiva u Europi da smanje proizvodnju, što prijeti povećanjem troškova za poljoprivrednike i potencijalnim povećanjem globalne inflacije hrane. U Velikoj Britaniji visoke cijene energije natjerale su nekoliko dobavljača da prestanu s radom, piše Bloomberg.

Očekuje se da će čak i uobičajeno hladna zima na sjevernoj hemisferi povećati cijene prirodnog plina u većem dijelu svijeta. U Kini industrijski korisnici, uključujući proizvođače keramike, stakla i cementa, mogu odgovoriti povećanjem cijena, a kućanstva u Brazilu suočit će se sa skupim računima za struju. Ekonomije koje si ne mogu priuštiti gorivo - poput Pakistana ili Bangladeša - mogle bi se jednostavno zaustaviti.

Komunalne usluge i kreatori politike mogu se tek moliti za blage temperature jer je već prekasno za povećanje zaliha. Izgledi za povećanje troškova energije, uz stisnute lance opskrbe i cijene hrane na najvišim razinama u desetljećima, mogli bi natjerati više središnjih bankara da se zapitaju je li skok inflacije prolazan onako kako su se nadali. Trgovci će pažljivo secirati svaku vremensku prognozu objavljenu od sada do prosinca.

'Ako je zima zapravo hladna, zabrinut sam da nećemo imati dovoljno plina za grijanje u dijelovima Europe', rekao je za Bloomberg Television Amos Hochstein, viši savjetnik za energetsku sigurnost američkog State Departmenta. 'Zemljama to neće biti samo recesijska vrijednost, već će utjecati na sposobnost da se opskrbe plinom za grijanje. To dotiče svačije živote.'

U Aziji, uvoznici ukapljenog prirodnog plina, plaćaju rekordne cijene za ovo doba godine kako bi osigurali opskrbu, a neki počinju hvatati prljavija goriva, poput ugljena i lož ulja, u slučaju da ne dobiju dovoljno. To bi moglo potkopati napore vlada da postignu ambiciozne zelene ciljeve: plin ispušta otprilike upola manje ugljičnog dioksida od ugljena.

Kina, najveći svjetski kupac prirodnog plina, nije dovoljno brzo napunila zalihe iako je uvoz prema carinskim podacima gotovo dvostruko veći nego prošle godine. Nekoliko kineskih provincija već rangira električnu energiju za industrije da bi ispunile ciljeve predsjednika Xi Jinpinga za energetsku učinkovitost i smanjenje zagađenja. Kriza električne energije mogla bi pogoršati gašenja ako vlasti preusmjere plin na grijanje kućanstava.

Ako se kineske tvornice moraju boriti s raširenim nedostatkom energije, globalne cijene čelika i aluminija će skočiti. Da stvar bude gora, zemlja se također bori s nedostatkom ugljena.

Komunalne usluge u Japanu i Južnoj Koreji uvelike su zaštićene dugoročnim ugovorima o LNG-u, indeksiranima s naftom. Ipak, Korea Electric Power Co. izjavila je 23. rujna da će povećati cijene električne energije prvi put u gotovo osam godina. Iznenadna zahlađenja mogla bi prisiliti više elektroenergetskih kompanija da zarone na spot tržište kako bi kupile zalihe plina za hitne slučajeve po rekordno visokim cijenama. To se dogodilo prošle zime.

Troškovi osiguranja zaliha LNG-a potaknuli su političku kontroverzu u Pakistanu, pri čemu su oporbeni političari zahtijevali istragu o kupovinama državnog uvoznika.

U Brazilu su najniži dotoci u sliv rijeke Parane u posljednjih gotovo stotinu godina smanjili proizvodnju hidroenergije i natjerali komunalna poduzeća da se u većoj mjeri oslanjaju na plin. Zemlja je u srpnju povećala uvoz plina na rekordno visoku razinu, a računi za struju rastu. S inflacijom, koja je već narasla, to bi moglo naštetiti šansama predsjednika Jaira Bolsonara na izborima sljedeće godine.

Možemo očekivati sveobuhvatnu borbu između Azije, Europe, Bliskog istoka i Južne Amerike za isporuku LNG-a od izvoznika kao što su Katar, Trinidad i Tobago te SAD.

'Imamo veliku potražnju od svih naših kupaca i, nažalost, ne možemo izaći u susret svima', upozorio je Saad al Kaabi, katarski ministar energetike, na industrijskoj konferenciji ovog mjeseca.

Američki izvoznici spremni su isporučiti više LNG-a nego ikad. No kako sve više plina odlazi u inozemstvo, manje će ga biti dostupno kod kuće. Iako su cijene u SAD-u znatno niže nego u Europi i Aziji, one se trguju blizu najviše razine od 2014. godine. Zalihe plina su ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka.

Industrijski potrošači energije u Americi zatražili su od ministarstva energetike da smanji američki izvoz sve dok se razine skladištenja ne vrate u normalu, što bi moglo pogoršati nestašice u inozemstvu.

Nekada je običan smrtnik slabo obraćao pažnju na tržišnu cijenu prirodnog plina, a situacija na njemu nimalo ne nalikuje onoj na tržištu nafte, jer hitna odluka OPEC-a gotovo u istom trenu može utjecati na njene cijene. Ove će zime svijet vjerojatno saznati koliko globalno gospodarstvo bolno ovisi o prirodnom plinu.