Europski parlament objavio je danas cjelovite rezultate trećeg ovogodišnjeg istraživanja u kojem se europske građane pita za njihov pogled na krizu COVID-19 i stavove prema Europskoj uniji. Iako 50 % Europljana iznova navodi da osjećaj nesigurnosti najbolje opisuje njihovo trenutno emocionalno stanje dok pandemija ostavlja sve veće posljedice na ekonomiju, više ispitanika ima pozitivniju sliku o Uniji nego u proljeće. U Hrvatskoj 39 % ispitanika osjeća nesigurnost, ali i približan udio njih (36 %) navodi nadu kao svoje ključno emocionalno stanje.

Većina Europljana podupire veći proračun EU-a za borbu protiv koronavirusa

Sve veći broj građana EU-a osjeća nesigurnost u pogledu vlastite budućnosti, a dvije trećine ispitanika (66 %) složilo se da bi EU trebao imati više nadležnosti za rješavanje pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj je za to 49 % ispitanika. Nadalje, većina ispitanika (54 %) smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice krize. U Hrvatskoj to smatra 60 % ispitanika.

Međutim, ispitanici smatraju najvažnijim da se sredstva EU-a dodjeljuju samo članicama s efikasnim pravosudnim sustavom i snažnim poštivanjem zajedničkih demokratskih vrijednosti EU-a. Više od tri četvrtine ispitanika (77 %) slaže se da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalne vlade poštuju vladavinu prava i demokratska načela. U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 % ispitanika. Ispitanicima je javno zdravlje glavni prioritet potrošnje (54 %), nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 %), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 %) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 %). Hrvatski građani i dalje smatraju kako novac prioritetno treba usmjeriti na zapošljavanje i socijalna pitanja (63 %).

Stavovi prema Uniji pozitivniji su u usporedbi s prvim istraživanjem provedenim krajem travnja ove godine. Udio ispitanika koji imaju pozitivnu sliku o EU-u neprestano raste, sa samo 31 % u travnju, na 41 % u ovom istraživanju. U Hrvatskoj tako misli 39 % ispitanih građana. Međutim, većina ispitanika i dalje je nezadovoljna razinom solidarnosti među državama članicama EU-a. Otprilike polovica europskih građana (49 %) zadovoljna je mjerama koje je njihova vlada dosad poduzela u borbi s pandemijom, dok sličan udio, njih 48 %, nije zadovoljan. Stavovi su negativniji u odnosu na prethodni val istraživanja, s padom zadovoljstva vladinim mjerama.

Financijske poteškoće i dalje opterećuju velik broj Europljana

Diljem EU-a, više od trećine ispitanika (39 %) navodi da je pandemija koronavirusa već utjecala na njihov osobni dohodak, a u Hrvatskoj to kaže njih 49 %. Na razini EU-a, 27 % ispitanika očekuje da će kriza utjecati na njihov dohodak u nadolazećem razdoblju, dok to misli 30 % ispitanika u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na to da je kriza najviše pogodila mlade i obitelji s djecom: 64 % građana u dobi između 16 i 34 godine doživjelo je neki oblik financijskih poteškoća, 27 % ispitanika s djecom koristilo je osobnu ušteđevinu prije nego li je to planiralo. U pet država članica (Cipar, Grčka, Španjolska, Rumunjska i Bugarska) više od polovice ispitanika navodi da je pandemija već utjecala na njihov osobni dohodak.

Više informacija

Od početka koronakrize, Europski parlament naručio je tri posebna istraživanja koja mjere europsko javno mnijenje u doba pandemije COVID-19. Zadnje istraživanje je provela agencija Kantar putem interneta (te telefonski na Malti) u razdoblju od 25. rujna do 7. listopada, na uzorku od 24 812 ispitanika u svih 27 država članica EU-a. Dob ispitanika je između 16 i 64 godine (osim u Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji, u kojima je dob ispitanika između 16 i 54 godine). Reprezentativnost na nacionalnoj razini osigurana je kvotama za spol, dob i regiju. Ukupni prosječni rezultati su izračunati na temelju broja stanovnika svake članice u kojoj je provedeno istraživanje.