Ulazak državne revizije u Hrvatske u narodnu banku jedan je od uvjeta na kojem će Most inzistirati ako opet bude u prilici pregovarati o sudjelovanju u vlasti nakon izbora. U HNB-u nemaju ništa protiv nadzora državnih revizora, ali upozoravaju da njihov angažman ne smije utjecati na neovisnost rada središnje banke
Svjesne da bi zadiranje u neovisnost Hrvatske narodne banke izazvalo reakciju Bruxellesa, dvije vodeće političke opcije, HDZ i Narodna koalicija, oprezne su oko uplitanja u monetarnu politiku. S druge strane Most i dalje inzistira na zahtjevu o ulasku državne revizije u HNB i postavlja to kao jedan od pet ključnih uvjeta za postizbornu suradnju s velikim strankama.
Oko kontrole HNB-a Most je proljetos već postigao kompromisno rješenje s HDZ-om. Međutim, prijedloga izmjene Zakona o HNB-u zapeo je u proceduri i nikad nije došao na dnevni red Sabora.
U HNB-u se načelno ne protive ulasku državne revizije, ali upozoravaju da treba jasno razgraničiti što bi revizija smjela nadzirati. Pritom se pozivaju na stav Europske središnje banke, koja se 15. lipnja na zahtjev Ministarstva financija poslala svoje mišljenje o izmjeni Zakona. U njemu se, između ostaloga, ističe da državna revizija ne smije ugrožavati neovisnost nacionalne središnje banke, odnosno da treba poštivati zabranu davanja uputa središnjoj banci, njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje i zaposlenicima u vezi s izvršavanjem njihovih zadaća.
Primjedba ECB-a
Drugim riječima, osnovne zadaće središnje banke potrebno je isključiti iz opsega revizije, a nadzor bi se trebao ograničiti na kontrolu zakonitosti rada i analizu troškova poslovanja HNB-a.
Europskoj središnjoj banci sporno je to što se u opisu poslova državne revizije spominje i ocjenjivanje učinkovitosti ostvarenja općih ciljeva subjekta revizije ili učinkovitosti ciljeva pojedinih financijskih transakcija, programa i projekata subjekta revizije. 'Iz toga proizlazi da bi Državni ured za reviziju bio ovlašten ocjenjivati ispunjava li HNB svoje opće ciljeve, uključujući svoj primarni cilj održavanja stabilnosti cijena. Ove odredbe važećeg Zakona o Državnom uredu za reviziju s odgovarajućim odredbama Prijedloga zakona nisu u skladu s načelom neovisnosti središnje banke iz članaka 130. Ugovora i članka 7. Statuta ESSBa', zaključuje u svom mišljenju Europska središnja banka.
U odgovoru tportalu HNB naglašava da je Zakonom o HNB-u iz 2001. državna revizija – koja je do tada bila u HNB-u – zamijenjena vanjskim revizorom, što je bilo u skladu s trendom u centralnom bankarstvu.
'Kada je riječ o zahtjevu da se podaci, koji inače podliježu reviziji, dostave Saboru, valja reći da saborski Odbor za financije i državni proračun već raspolaže cjelokupnim revizijskim izvješćima, od kojih je posljednje za 2014. Dakle, Sabor RH ima sve podatke kao i instrumente za traženje i mogućih dodatnih revizijskih izvješća, ukoliko to ocijeni potrebnim. K tome, vanjskog revizora HNB-a, a na prijedlog Savjeta središnje banke, po raspisanom javnom nadmetanju potvrđuje upravo saborski Odbor za financije i državni proračun', tvrde u HNB-u.
Napominju i da je u osiguravanju dodatne transparentnosti Hrvatska narodna banka uspostavila je i vanjski Revizorski odbor koji se sastoji od uglednih znanstvenika iz područja financija i revizije i informatičkih tehnologija koji ocjenjuje rad neovisnog vanjskog revizora HNB-a.
'Pored svega navedenog, angažman državne revizije pridonio bi spomenutom povećanju transparentnosti poslovanja, ukoliko bi ona metodom usporednih europskih vrijednosnih kriterija (benchmarking), a na planu operativnih troškova, procjenjivala ima li Hrvatska efikasnu, ekonomičnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu i na isti način, Državna revizija ima, naravno, mogućnost analizirati i ocijeniti i sve ostale institucija koje revidira', zaključuje HNB.
Ne financiraju se iz proračuna
U odgovoru tportalu HNB ističe se da se prema usporedbi troškova HNB smjestio među središnje banke s najmanjim troškovima. Napominju i da ne postoji rizik potrebe dokapitalizacije HNB-a iz proračuna RH u predvidivoj budućnost zahvaljujući rezervama akumuliranim kroz zadržavanje dijela dobiti Hrvatske narodne banke u proteklim godinama.
Također, naglašavaju da se HNB ne financira iz državnog proračuna već iz prihoda koje ostvaruje obavljanjem zakonom utvrđenih poslova, između ostalog, upravljanjem međunarodnim pričuvama, supervizijom banaka te izdavanjem kovanica i novčanica.