Nakon eskalacije problema s kreditima u švicarskim francima i brojnih kritika s kojima se suočila, Hrvatska narodna banka konačno je odlučila podrobnije regulirati pravila o informiranju klijenata prilikom odobravanja kredita
Osim minimalnih informacija koje propisuje Zakon o potrošačkom kreditiranju, banke po novim pravilima moraju svojim klijentima prije zaključivanja ugovora o kreditu pružiti čitav niz informacija na temelju kojih oni mogu dobiti bolji uvid u različite kreditne mogućnosti i lakše procijeniti rizičnost pojedinih kreditnih proizvoda.
Odlukom koja je nedavno stupila na snagu HNB po prvi puta favorizira kredite u kunama pa tako propisuje da banka koja nema u ponudi odgovarajući kunski kredit mora upoznati klijenta s ponudom konkurencije koja nudi kredite u domaćoj valuti. Za tu svrhu HNB je odnedavno na svojim mrežnim stranicama počeo objavljivati informativnu listu ponude kredita u kunama.
Posebna pozornost posvećena je informiranju o tome kako na kreditnu ratu utječu promjene kamatnih stopa i tečaja. Uz uvjete pod kojima se mogu mijenjati redovne i zatezne kamatne stope tijekom ugovornog odnosa, banka je dužna navesti parametre o čijem kretanju ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope te objasniti njihovu ovisnost.
Kako bi klijent što bolje shvatio što znači promjenljiva kamatna stopa, banka mu je dužna na konkretnom primjeru prikazati kako će povećanje redovne kamatne stope za dva postotna boda utjecati na visinu mjesečnog anuiteta.
U slučaju kredita vezanih uz euro, banka mora klijentu na primjeru njegovog kredita pokazati kako će pad vrijednosti kune od 10 posto utjecati na ratu. Ako se radi o kreditima vezanim uz neku drugu valutu, simulacija treba uzeti u obzir mogući pad kune od 35 posto.
Klijenta posebno treba upozoriti i na primjeru objasniti kako na kreditnu obvezu može utjecati istodobno značajno povećanje kamatne stope i značajna deprecijacija domaće valute, kao što se to dogodilo u slučaju švicarskog franka.
Također, klijent treba biti upoznat s načinom obračuna kamate, a ako postoji mogućnost izbora, potrebno je pojasniti razliku između primjene relativnog ili konformnog kamatnjaka.
Nove mjere HNB-a trebale bi dovesti do unapređenja financijske pismenosti građana, ali i bankovnih djelatnika koji, prema istraživanju matematičara Tonija Miluna, nemaju zadovoljavajuće znanje o izračunu kamata. Nažalost, one su došle prekasno za mnoge hrvatske građane koji su, upravo zbog nedovoljne informiranosti, postali žrtve zloglasnih kredita u švicarcima.
