Nebo je granica za partnerstvo ili 'Sky is the limit for Partnership'- slogan je to koji je okupio upravo u predivnom ambijentu Sky Office-a (Business Club 5) preko stotinu gostiju iz svijeta farmacije, medicine, zdravstvene administracije, udruženja pacijenata, medtech i pharma industrije, uz zdravstvene ekonomiste te podržavatelje zdravih tema poput sportaša, medija, umjetnika i osoba iz javnog života (zlatni rukometni reprezentativac Igor Vori sa suprugom Oljom, osvajač svjetskog karate zlata Ivan Kvesić, urednici i novinari Sanja Kocijančić Petričević, Tomislav Cerovec i Sanja Smiljanić, ekonomist Davor Filipović i dr).

Glavna savjetnica ministra zdravstva prof. dr. sc. Vilija Beroša, Martina Bogut Barić, dipl. oec. univ. mag. admin. sanit., pozdravila je prisutne u njegovo ime, uz optimizam što je na isti dan predstavljena perspektivna priča hrvatskog zdravstva u kojem svoj doprinos mogu dati i ljekarnici, pozivajući građane da se jave obiteljskim liječnicima na preventivne zdravstvene preglede. 'Možda nije slučajno da je upravo danas kada govorimo o dobrim inicijativama 'izvan okvira' predstavljeno pokretanje preventivnih pregleda od kojih zaista očekujemo da ćemo pravovremeno detektirati rizične pacijente koji dugi niz godina nisu vidjeli svog liječnika. Kada je riječ o osnaživanju uloge ljekarnika, Ministarstvo zdravstva je u okviru Nacionalnog plana otpornosti i oporavka predstavilo niz izvrsnih inicijativa koje uključuju ljekarnike i osnažuju njihov doprinos zdravstvenom sustavu: praćenje ishoda kroničnih pacijenata u javni ljekarnama; praćenje nestašica lijekova, digitalizacija puta lijeka, raspodjela jedinične terapije u bolnicama, kao i sustav eLijekovi, izdavanje potvrda za COVID-19 u ljekarnama, itd. To su zaista projekti 'izvan tradicionalnog okvira' ljekarnika s velikim doprinosom za cijeli sustav.'

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo, mag. pharm., s posebnim je ponosom najavila kako farmaciju uistinu očekuje transformacija ukoliko se predviđene zakonske izmjene odviju po planu te se omogući provođenje inovativnih ljekarničkih usluga u Hrvatskoj poput imunizacije u ljekarnama za koju je preko 350 magistara farmacije prošlo posebnu izobrazbu u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom u Zagrebu i javnozdravstvenim stručnjacima. Ljekarnici su za to u potpunosti spremni, po uzoru na države kao što su Portugal ili Francuska koji time uvelike pomažu zdravstvenom sustavu uz rasterećenje liječnika obiteljske medicine. Ljekarnici kroz godinu pruže preko nekoliko desetaka milijuna ljekarničkih savjetovanja uz izdavanje terapije- to je potencijal koji moderno 'zdravstvo izvan okvira' treba iskoristiti. S time su se složili i liječnici, specijalisti obiteljske medicine, dr. Ino Protrka (ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Centar) te dr. Ino Kermc, predstavljajući primjere izvrsne suradnje obiteljskih liječnika i ljkarnika, kao i ambulantu za farmakoterapiju u DZ Zagreb Centar.

Tanja Paun, dipl. iur. pravna savjetnica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske istaknula je lijepe primjere svojih članica, ljekarničkih ustanova, koji su napravili iskorake u farmaciji, poput Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije (galenski laboratorij, nove usluge), Ljekarni Bjelovar (suradnje s liječnicima na pregledima u ljekarnama) ili Doma zdravlja Zagreb Centar (ambulanta za farmakoterapiju). 'Potrebno je još više isticati ove primjere unutar zdravstvenog ekosustava, obzirom da veliki broj pacijenata najprije dolazi u ljekarnu i ponekad je ljekarna prvi kontakt pacijenta sa sustavom – potencijal za uštede i prevenciju je velik.'

'Kontinuirano promišljanje i evaluacija tradicionalnih pristupa te prihvaćanje inovativnih metoda su bitni za sve dionike u zdravstvenom sustavu. Za bolesnike, to znači personaliziraniju i dostupniju skrb, ali će također zahtijevati angažman s njihove strane, da traže najbolje moguće rješenje te prihvate svoju ulogu u procesu liječenja. Za industriju, to uključuje usvajanje novih poslovnih modela i tehnologija koje poboljšavaju učinkovitost i rezultate, dodatno surađujući s različitim dionicima kako bi pronašli bolje načine za nastavak poboljšanja zdravstvenih ishoda na održiv način. Zdravstveni stručnjaci mogu imati koristi od napredne edukacije i alata koji podržavaju težak, ali značajan posao koji obavljaju. Administracije mogu provesti politike i procese koji, na kraju, omogućuju inovacije i mogu dovesti do boljih rezultata u smislu ishoda liječenja. Suradnja i otvoren um su ključevi za otključavanje ovih mogućnosti i pokretanje značajnih promjena, jer na kraju, svi želimo pomoći ljudima kojima je pomoć potrebna, izlječenjem ili podizanjem kvalitete života bolesnika', izjavio je povodom ovoga skupa novoimenovani direktor Adriatic Hungary regije tvrtke AbbVie, Javier Aracil Corma.

Mag. pharm. Luce Mandić, direktorica Hamapharma, istaknula je s ponosom kako je važno oplemenjivati domaću farmaciju i farmaceutsku industriju koja doprinosi cijelom gospodarstvu ali i pomiče granice znanja naših zdravstvenjaka. 'Hamapharm je kroz godine izrastao u četvrtog najvećeg proizvođača u području proizvoda za zdravlje u Hrvatskoj, s preko 120 vrhunskih proizvoda za samoliječenje te najvećim portfeljem medicinskih proizvoda u zemlji. Ističemo važnost ljekarničkog znanja i inovacija u unapređenju javnog zdravlja i poseban naglasak stavljamo na edukaciju zdravstvenih stručnjaka, posebno kroz projekte poput 'Priručnik za samoliječenje' i 'Priručnik za primjenu dodataka prehrani' u čijoj smo realizaciji aktivno sudjelovali, s digitalnim iskoracima prilagođenim i novim generacijama.'

Hrvoje Križ, mag. pharm., MBA, direktor prodaje i marketinga Alkaloida govorio je o vrijednosti i doprinosu farmaceutske industrije u promišljanju izvan okvira kada je riječ o održivim zdravstvenim sustavima istaknuvši kako postpandemijski period zahtijeva partnerstvo svih dionika u izgradnji održivih i otpornih zdravstvenih sustava, koji u okviru ograničenih financijskih resursa trebaju osigurati dostupnost inovacijama uz maksimalan ekonomski, klinički i humani benefit. 'Možemo biti ponosni da inovacije u farmaceutskoj tehnologiji, poput tekućeg omeprazola, dolaze iz naše regije i da su pokazatelj kako i generička industrija može promišljati vrlo inovativno, osiguravajući da lijekovi koji imaju dugi niz godina primjene, budu na raspolaganju pacijentima u obliku koji je usmjeren na pacijenta i njegovu bolju adherenciju. Samim time osiguravamo neposredni doprinos održivosti zdravstvenih sustava da postojeće terapijske opcije idu in favora pacijenta i puno lakše, redovne primjene propisane terapije, uz poboljšanje njegove suradljivosti i ishoda liječenja, bez komplikacija i pogoršanja koji bi dodatno opteretili bolnički (i općenito zdravstveni) sustav. To je model kakav bismo trebali promišljati za budućnost u kojoj zdravstveni sustavi i industrija koriste postojeće molekule na inovativan način uz inovativnu tehnologiju, kako bi se osigurala alokacija ušteđenih resursa u smjeru prema potrebitim inovacijama. Možemo biti ponosni da je Alkaloid jedan od bakljonoša takvog pristupa.'

Tonči Sokol, mag. pharm., suosnivač veledrogerije Tomi Pharm osvrnuo se na doprinos veledrogerijskog sektora u zajednici i zdravstvenom ekosustavu, rekavši kako je partnerstvo ključ za pravovremenu dostupnost lijekovima i medicinskim proizvodima, stoga se naš domaći veledrogerijski sektor treba što inkluzivnije uključiti u planove pripravnosti sprječavanja nestašica lijekova i strategije kontinuirane opskrbe lijekovima u svim dijelovima Hrvatske. 'Veledrogerije su važan dio javnozdravstvenog lanca, jer bez vašeg stalnog partnerstva s ljekarničkim sustavom ne bismo imali kontinuitet opskrbe prijeko potrebnih terapija. Zato nam je važno da smo danas ovdje, uz institucije, da zajednički nastavimo sukreirati budućnost održivog i otpornog zdravstva na dobrobit pacijenata i dostupnost zdravstvenoj skrbi, gdje god živjeli. Dokazana je vrijednost veledrogerijskog sektora da vrlo fleksibilno i agilno opskrbi sve dijelove Hrvatske s potrebitim zalihama, no sve češće nestašice lijekova ukazuju na potrebu stalnog dijaloga svih dionika, i nalaženje rješenja koje 'izvan okvira' gleda na ulogu zdravstvene industrije koja je zbog stalnog snižavanja cijena pod pritiskom održivosti proizvodnje lijekova koji su nam esencijalni, poput antibiotika.'

Zdravstveni ekonomist s međunarodnom ekspertizom, Davor Katavić (Desiderius Consulting) ukazao je na financijski potencijal 'farmacije izvan okvira' po uzoru na neke europske države. 'Neka istraživanja pokazala su da je procijenjena godišnja društvena vrijednost farmaceutskog rada u jednoj europskoj državi 2,6 milijuna eura, posebice zbog savjeta o samoskrbi i OTC lijekovima (66%), savjetovanja o lijekovima na recept (26%) te provjeri mogućih medikacijskih pogrešaka ili interakcija. 47% te vrijednosti otpada na zdravstvene doprinose, 36% je zbog troškova zdravstvene zaštite, a 17% zbog sprječavanja izostanaka s posla. Godišnji troškovi zdravstvenih usluga koje su uštedjeli zbog takvih intervencija društvo, pružatelji usluga i korisnici iznosili su gotovo 2 milijarde eura. To je ogroman potencijal koji treba iskoristiti i za naš sustav.'

Uz veliki utjecaj neracionalne primjene lijekova i nesuradljivost u uzimanju propisane terapije, danas za zdravstvo i pacijente postoje novi izazovi koji predstavljaju štetu po zdravlje kao što su poremećaji prehrane, mentalno zdravlje, ortoreksija, … Tu postoji veliki potencijal za uključivanje farmaceuta izvan okvira obzirom da vrlo često takvi pacijenti posežu najprije za 'samoliječenjem' uz razne pripravke i dolaze u ljekarnu kao prvi kontakt sa zdravstvenim sustavom. 'Važno je da svi zajednički budemo uključeni u lanac komunikacije o ovim izazovima', složili su se doc. dr. sc. Ranko Stevanović (predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje štete po zdravlje) te mag. Sandra Karabatić (predsjednica Udruge Jedra).

Irena Filipović, mag. pharm. (Ljekarna Filipović) i Domagoj Lukačin, mag. pharm. (Ljekarne Lukačin) i Goran Perković, mag. pharm., spec. klin. farmacije (Ljekarne Perković, Sekcija za kliničku farmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva) složili su se kako je ljekarništvo prije svega nekoliko desetljeća bilo tradicionalno zdravstveno mjesto u kojem se s posebnim uvažavanjem razgovaralo s magistrima farmacije, izrađivali su se ljekarnički pripravci, osjetio se posebni 'miris kremica' iza oficine, u tradicionalnim staklenim posudama čuvale su se čak i ljekovite pijavice koje su se izdavale na preporuku liječnika. Danas je ljekarna moderna zdravstvena ustanova u koju dolaze pacijenti s mnoštvom informacija iz digitalnog okruženja, imamo nove generacije kliničkih farmaceuta sa specijalizacijama koji mogu imati svoje ambulante za usklađivanje farmakoterapije, farmaceutska tehnologija je napredovala i na raspolaganju su preko tisuće pripravaka za koje je potrebno neizmjerno znanje da bi pacijent dobio ispravni savjet i pomoć, u ljekarnama se rade tzv. 'point of care' testovi koji na vrijeme mogu prepoznati pacijente s rizikom za kroničnu bolest i uputiti ga liječnicima- sve ovo zahtijeva promišljanje 'izvan okvira' u farmaciji i navigiranje skrbi u kojoj se postiže prava vrijednost farmacije za pacijenta i zdravstvo, 365 dana u godini.