Fitch je sredinom srpnja podigao ocjenu dužničkih papira Hrvatske za jednu razinu, na 'BBB+', uz stabilne izglede, nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu.

U listopadu potvrdio je ocjenu i izglede, upozorivši ipak da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporiti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.

Potvrdivši u petak ponovo ocjenu 'BBB+' i stabilne izglede, agencija je iznova naglasila da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo sačuvati otpornost na vanjske šokove zahvaljujući dijelom i poboljšanoj fiskalnoj i vanjskoj poziciji i usvajanju eura.

Približavanje jezgri

Hrvatska je početkom godine postala članica eurozone, a usvajanje eura trebalo bi pospješiti njezinu integraciju sa zemljama u jezgri zone zajedničke europske valute i ojačati njezine institucionalne kapacitete, procjenjuju u Fitchu.

"Pristup okviru vjerodostojne monetarne politike ECB-a i kapaciteti likvidnosti za banke značajno će smanjiti vanjske i financijske slabosti, s obzirom na eliminaciju valutnog rizika", ističu u Fitchu.

Europski poticaj

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u 2022. za 6,3 posto, procjenjuje Fitch, podigavši procjenu iz listopadskog izvješća za 0,2 postotnog boda.

U ovoj godini rast bi trebao usporiti na 1,7 posto, što je za 0,6 postotnih bodova više no što su očekivali prošle jeseni.

Osobna potrošnja vjerojatno će ove godine usporiti na oko jedan posto budući da raspoloživi dohodak i dalje pritišće inflacija, a povjerenje potrošača i dalje je prigušeno, procjenjuju u Fitchu.

Ključni motor gospodarskog rasta u ovoj godini bit će ulaganja, koja bi trebala porasti oko 5,5 posto budući da bi povlačenje novca iz fondova EU-a trebalo dosegnuti vrhunac, napominju, izdvajajući brzi tempo povlačenja novca iz europskog Programa za oporavak i otpornost.

U 2024. rast hrvatskog gospodarstva trebao bi ubrzati na oko tri posto, potaknut oporavkom osobne potrošnje, procjenjuju u Fitchu.

Manji dug

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u ovoj godini spustiti na 65,2 posto, sa 68,3 posto u 2022. i biti manji za čak 20 postotnih bodova nego na vrhuncu pandemije, a smanjivat će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, zbog slabijeg rasta nominalnog BDP-a.

Proračun bi u ovoj godini trebao biti u manjku, od 2,4 posto BDP-a, nakon viška u 2022., zbog slabijeg gospodarskog rasta i veće potrošnje, prognoziraju u Fitchu.

Bilanca na tekućem računu plaćanja trebala bi pokazati mali deficit zbog slabije potražnje glavnih trgovinskih partnera i većih ulaganja koja iziskuju uvoz, procjenjuju, dodajući da bi usvajanje eura i ulazak u šengen mogli dodatno poduprijeti turizam.

Plodovi eura

Fitch napominje da bi mogao sniziti rejting dužničkih papira Hrvatske bude li javni dug rastao kroz dulje razdoblje, "primjerice zbog izraženijeg i duljeg razdoblja labavije fiskalne politike.

Negativno bi na rejting utjecao i trend slabijeg gospodarskog rasta zbog strukturnih šokova ili slabijih demografskih pokazatelja.

Agencija bi pak mogla podići rejting ako ocijeni da vlada fiskalnom konsolidacijom može sačuvati trend smanjivanja javnog duga. 

Pozitivno bi na rejting utjecalo i utvrđivanje pozitivnih posljedica usvajanja eura, što bi poduprlo približavanje Hrvatske zemljama s višim rejtingom i ojačalo njezine institucionalne kapacitete, navodi Fitch.