I to usprkos tome što ih je većina dio sporazuma koji bi trebao ograničiti taj oblik marketinga. Naime, kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštivanje pravila reklamiranja djeci u sklopu tzv. EU Kodeksa o reklamiranju.

- Istraživanje je pokazalo kako je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću na niz načina. Dobrovoljni pristup nema smisla, jer ne možeš dati vuku da čuva ovce. Proizvođači sve više koriste internet koji nije dovoljno reguliran, igrice, aplikacije i posrednike poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca su nam sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška, vidimo da se zbog psihološkog pritiska ukida zajedničko vaganje u školama - kazala je Borzan, europarlamentarka i specijalistica medicine rada i sporta.

Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sadržaja šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina te da se takve reklame ne puštaju u programima i sadržajima za djecu.

- Problem je što djeca ne gledaju isključivo programe za djecu, već sav program. Na primjer, emisije poput „The Voice“ i sličnih su među najgledanijima, obožavaju ih i gledaju djeca, no ne smatraju se dječjima emisijama i stoga sadrže reklame nezdrave hrane. Nadalje, kako bi zaobišli ograničenje reklamiranja nezdravih proizvoda djeci, proizvođači umjesto proizvoda reklamiraju brendove. U istraživanju se ističe McDonald's, koji reklamira svoj Happy meal kroz igračku koja je unutra. U reklami nema burgera, pomfrita i slatkiša, ali što mislite da će dijete jesti kad ga odvedete u fast food po Happy meal? - upozorava Borzan.

Istraživanja u državama EU-a pokazala su kako su hrana i piće koji se reklamiraju djeci u najvećoj mjeri slabije hranjivi i manje zdravi od onih koji se reklamiraju odraslima. U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame prema djeci. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.

Online reklamiranje je posebno problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju sadržaje i reklame koje ciljaju djecu, između ostalog slatkiše, junk food i gazirana pića. Na Tik Toku, platformi koju uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama je za hranu i piće.

- Kako ne bi direktno reklamirali djeci i tako prekršili kodeks, proizvođači sve koriste influencere i youtubere koje prate milijuni djece da posredno reklamiraju njihove proizvode. Time ubiju dvije muhe jednim udarcem, jer mladi pratitelji influencera više vjeruju njima nego reklamama proizvođača. Milijuni djece igraju igrice poput Fortnitea, koji je nedavno održao turnir kojem je glavni sponzor bio Pringles i igra je bila puna reklama za taj čips, što kodeks ne pokriva - izjavila je hrvatska europarlamentarka.

- Eksperiment da proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci očekivano nije polučio rezultate. Dobrovoljna pravila je nužno pretvoriti u EU propise te bolje regulirati online oglašavanje djeci. U nekoliko generacija smo prešli put od toga da je pretilost djece postala puno veći problem od neuhranjenosti. Moramo djelovati, jer, s obzirom na to koliko imamo predebele djece, prava eksplozija bolesti poput dijabetesa i raka nas tek čeka - upozorila je Borzan.