'Uspjela sam osigurati podršku za prijedloge na korist građana, koji će biti bolje informirani pri donošenju odluka pri kupnji hrane, pogotovo ako preferiraju domaće. Nadalje, time će smanjiti prostor za „lov u mutnom“ i dvojbene marketinške prakse te promovirati hrvatske proizvode i sirovine. Želim zahvaliti umirovljenoj zastupnici Ruži Tomašić, koja je supotpisala moje amandmane. Njena podrška je osigurala glasove desnih zastupnika', rekla je Borzan.

Trenutna pravila omogućuju korištenje oznake da je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, bez navođenja omjera ili zemlje porijekla. U praksi to znači da proizvod koji ima 1 posto europskog i 99 posto kineskog meda može biti označen kao "mješavina EU i ne-EU meda", jednako kao da su omjeri obrnuti.

Gotovo polovica meda na europskom tržištu se uvozi iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 posto uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe povećanju količine.

'Kako bismo zaštitili građane od prevare, a naše proizvođače od nelojalne konkurencije, moramo promijeniti sustav, na primjer uvođenjem označavanja točne zemlje porijekla ili omjera u mješavini meda. EU strategija "Od polja do stola" je idealna prilika da se to napravi, no Europska komisija to nije uvrstila u mjere. Današnjim izglasavanjem mog prijedloga Europski parlament je taj propust ispravio, čime sam ostvarila jedan od svojih prioriteta. Nadalje, Slovenija je med uvrstila među prioritete svog predsjedanja EU. Slovenski ministar poljoprivrede mi je na sastanku kazao kako većina država članica u Vijeću EU podržava taj potez', - izvijestila je SDP-ova europarlamentarka, te dodala kako očekuje će Europska Komisija do kraja 2021. predstaviti planirane zakonske promjene za med.

Izglasan i prijedlog da se proširi obveza označavanja zemlje podrijetla za prehrambene proizvode na kojima za koje je sada dovoljna oznaka "proizvedeno u EU". Navođenje točne zemlje podrijetla je trenutno obavezno za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja.

'Smatram kako bi se za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također trebala navoditi točna zemlja podrijetla. Podrijetlo hrane je jedna od glavnih odrednica koje utječu na izbor potrošača, stoga podržavam maksimalnu transparentnost. Posebno sam zadovoljna što je prošao moj amandman o boljem označavanju porijekla primarne sirovine u proizvodu. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja "vrište" domaće, hrvatsko, jadransko, slavonsko itd., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na poleđini, na kojoj je propisana veličina slova takva da vam treba povećalo', upozorila je eurozastupnica.

Borzan je dodala kako su proizvođači slobodni koristiti uvozne sirovine radi npr. cijene, kvalitete ili dostupnosti, no to nije izlika da se potrošača uvjerava kako je proizvod 100 posto domaći. Istraživanja pokazuju kako su takve prakse česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi.

'Nije mi cilj ograničiti proizvođačima pravo na izbor sirovina, već povećati vidljivost oznake porijekla proizvoda i sastojaka, da kupac lakše dobije punu informaciju. Izmjene zakona očekujemo sljedeće godine i Europska komisija ne treba izmišljati toplu vodu. Australija koristi izvrstan sustav označavanja porijekla koji potrošaču pruža potpuniju informaciju, a provediv je u Europi', - smatra Borzan.