Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, pod pritiskom je nakon optužbi da je osoblju Svjetske banke naložila da protivno pravilima promijeni rang listu Doing Business u korist Kine.
Georgieva negira te optužbe. No, skandal je zasjenio tradicionalne godišnje sastanke MMF -a i Svjetske banke koji se ovog tjedna održavaju u Washingtonu.
Izvršni odbor MMF-a održao je ovih dana različite sastanke kako bi procijenio optužbe i njihovo značenje za tu instituciju.
vezane vijesti
Nakon sastanka u nedjelju, glasnogovornik MMF -a rekao je: "Odbor je danas učinio daljnji značajan napredak u svojoj procjeni s ciljem da vrlo brzo okonča razmatranje tog pitanja."
Očekuje se da će se članovi ponovno okupiti u ponedjeljak kako bi razgovarali o sljedećim koracima.
Zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije navodno još podržavaju Georgievu. Međutim, neki dužnosnici u Sjedinjenim Državama su malo skeptičniji. Sve u svemu, sve je više upitnika oko reputacije MMF-a.
Erik Nielsen, glavni ekonomist UniCredita, rekao je da "ozbiljne optužbe" koje okružuju Georgievu dolaze dok se MMF nosi-intelektualno i kulturno-s odmicanjem od takozvanog "Washingtonskog konsenzusa" modela štednje.
“Usred istraga, prošlog tjedna tvrdilo se da se nedavno oslanjala na osoblje MMF -a kako bi ublažila njihovu kritiku politike zaštite okoliša u Brazilu, nakon intervencije brazilske vlade. Nije iznenađujuće da je nekada čudesno impresivna kultura MMF-a kao institucije sada pretvorena u prah i pepeo”, rekao je Nielsen, piše CNBC.
Priča se, inače, zakotrljala još sredinom rujna. Svjetska banka tada je otkazala objavu izvješća o regulativi poslovanja u zemljama širom svijeta nakon što je istraga razotkrila "neprimjereni pritisak" čelnika pri sastavljanju ljestvice i sporni plasman Kine, ali i Saudijske Arabije, UAE-a i Azerbajdžana. SB je nakon internih izvješća u lipnju 2020. o "nepravilnosti podataka" u (izvješćima) Doing Business 2018. i 2020. inicirao niz analiza i revizija, i uprava je na temelju njihovih rezultata odlučila prekinuti njihovu objavu.
Interna revizija i istraga odvjetničkog ureda WilmerHalea otvorili su "etička pitanja, uključujući ona o ponašanju bivših dužnosnika odbora i sadašnjih i nekadašnjih zaposlenika SB-a", navode u SB-u.
Odvjetnički ured WilmerHale proveo je istragu kako bi utvrdio kako su neprimjereno izmijenjeni podaci za Kinu, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Azerbajdžan.
Utvrdili su "izravan i neizravan pritisak" viših dužnosnika u uredu tadašnjeg predsjednika SB-a Jima Yonga Kima da se promijeni metodologija i poboljša plasman Kine, vjerojatno po njegovim uputama.
Kim je tada zajedno s tadašnjom izvršnom direktoricom SB-a Kristalinom Georgievom, danas čelnicom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vodio pregovore o dokapitalizaciji SB-a i željeli su podršku Pekinga.
Georgieva i njezin ključni savjetnik Simeon Djankov navodno su podvrgavali pritisku službenike SB-a kako bi "unijeli konkretne izmjene u kineske podatke" i poboljšali plasman Kine na ljestvici u sklopu izvješća Doing Business upravo u vrijeme te kampanje.
Kina je nakon metodoloških izmjena u konačnoj verziji izvješća iz 2017. godine bila plasirana za sedam mjesta bolje nego u njegovoj prvoj verziji, završivši na 78. mjestu. SB je pak 2018. objavio povećanje kapitala za 13 milijardi dolara, čime je udio Kine povećan sa 4,68 na 6,01 posto.
