Centar je osnovan početkom 2012. godine s ciljem pomaganja poduzećima u javnom vlasništvu u osmišljavanju investicija, a njegov rad trebale su financirati uglavnom javne tvrtke koje su koristile savjete stručnjaka Centra.

Među čelnim ljudima CEI-ja našao se i Ante Ramljak, aktualni Vladin povjerenik za Agrokor, koji je 2012. godine postao posebni savjetnik Radimira Čačića za energetiku.

Centar je od početnih 12, u godinu dana narastao na 28 zaposlenih, a sukladno tome krenuli su bujati i troškovi. Međutim, umjesto prvobitnog plana financiranja, pokazalo se da većina troška pada na leđa državnih obveznika. S druge strane, unatoč pompoznim obećanjima, najavljene investicije u energetici nisu se maknule s mrtve točke.

Financiranje CEI-ja redovito se nalazilo na meti državnih revizora koji su upozoravali na nenamjensko trošenje novca Ministarstva gospodarstva. Tako je u reviziji za 2014. godinu utvrđeno da je Ministarstvo doniralo Centru pet milijuna kuna, budući da su mu troškovi pet puta premašili vlastite prihode.

Unatoč packi revizora, ista praksa nastavljena je i 2015. kada je ministarstvo potpomoglo rad Centra s četiri milijuna kuna.

Kako ta institucija nije ispunila svoju svrhu, još za vrijeme Vlade Zorana Milanovića pokrenuto je njeno demontiranje. Početkom 2015. godine tadašnji ministar financija Boris Lalovac u sklopu akcije racionalizacije državnih agencija, zavoda i drugih paradržavnih institucija, najavio je pripajanje Čačićeva Centra Agenciji za investicije i konkurentnost, zaduženoj za promociju strateških investicija.

Analiza poslovanja pokazala je tada da CEI, osim što ne uspijeva namaknuti vlastite prihode, povjerene zadatke ne obavlja samostalno, nego za veliki dio poslova angažira vanjske stručnjake, pa tako troškovi za intelektualne usluge iznose gotovo 40 posto rashoda za plaće.

Spočitavao im se i pokušaj nabave pet luksuznih limuzina, od čega su zbog pritiska javnosti tek djelomično odustali.

Čačićev centar ostao je vegetirati do danas, a Plenkovićeva vlada odlučila je prekinuti agoniju njegovim gašenjem. Iz zakonskog prijedloga može se iščitati da CEI nije jedina institucija koju Vlada planira ukinuti zbog nedovoljne učinkovitosti.

'Imajući u vidu problematiku nedovoljne učinkovitosti tijela javne uprave, velikog broja pravnih osoba čije se djelatnosti i nadležnosti preklapaju i troškova državnog proračuna za javnu i državnu upravu, potrebno je određene pravne osobe ukinuti. U tom smislu predlaže se stavljane van snage Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, a što za posljedicu ima i prestanak rada Centra, da bi se postigla racionalizacija poslovanja, optimizacija procesa i organizacijske strukture', stoji u obrazloženju zakonskog prijedloga.

Poslove CEI-a iz djelokruga rada energetike i energetske učinkovitosti trebalo bi preuzeti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a ostale aktivnosti koje se tiču investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo neće se više obavljati, budući da to područje već pokriva Agencija za investicije i konkurentnost. Time će se riješiti i pitanje postojanja dvostruke nadležnosti, odnosno preklapanja poslova između državnih institucija.

Nakon gašenja Centra dio od 13 zaposlenika preuzet će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Vlada, a oni za koje se ne nađe radno mjesto u državnoj upravi, dobit će otkaz.