Nova Agencija za upravljanje državnom imovinom, nasljednica Hrvatskog fonda za privatizaciju kojem slijedi ukidanje, preuzet će od HFP-a dionice nominalne vrijednosti 9,27 milijardi kuna i 303 nekretnine kojima fond upravlja, čija procjena vrijednosti nije napravljena, piše Novi list.

Procjena se naime radi kad se donese odluka o prodaji, kako bi što bolje odgovarala tržišnim uvjetima. Nova agencija brinuti će i o 1200 objekata kojima sada upravlja državni Ured za imovinu i čija je vrijednost u poslovnim knjigama procijenjena na oko 700 milijuna kuna, a riječ je o poslovnim prostorima u vlasništvu ili suvlasništvu države, zgradama, stanovima i rezidencijalnim objektima.

Od Fonda za privatizaciju nova agencija naslijediti će dionice u 844 poduzeća u kojima država uglavnom ima manjinske udjele. Među tim poduzećima je tek 45 tvrtki u kojima fond ima udjel veći od 50 posto, a kad se dodaju udjeli ostalih državnih institucija i fondova, tek je 88 društava u kojima je država većinski vlasnik.

Među tim poduzećima su, piše list, i brodogradilišta čije dionice nominalno vrijede stotine milijuna kuna, ali će se vjerojatno prodavati za kunu. Kako su udjeli koje država ima u 90 posto društava manjinski, tako će i država imati manji utjecaj na ta poduzeća.

Najvrjedniji dio portfelja predstavljaju udjeli u 244 poduzeća čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi te da je tržišna vrijednost tog udjela nešto manja od 4,5 milijarde kuna.

Fond bi se tako trebao ugasiti nakon 17 godina s nominalnom vrijednošću dionica koje ne čine ni devet posto imovine s kojom je krenuo u privatizaciju. Fond iza sebe između ostalog ostavlja i gorak okus mita i korupcije, jer je revizija u 95,2 posto poduzeća čiju je pretvorbu i privatizaciju naknadno kontrolirala utvrdila nepravilnosti, što je rezultiralo s prijavama za više od tisuću osoba.

Nakon što je velik dio tih slučajeva pao u zastaru , sudovi su donijeli više od 140 presuda, od čega 78 osuđujućih. Od tih 78 osoba samo je devet ljudi osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora.