U trenutku kada svaki euro koji stiže u zemlju postaje dragocjen, pomnije se prebrojava i novac koji kući šalju hrvatski radnici iz inozemstva. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a.
To je tek nešto manje nego što iznose ukupna strana ulaganja, pa je posve jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo radi preživljavanjanja mnogih obitelji, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.
Ove godine, po svemu sudeći, doznake iz inozemstva bit će nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji, piše Jutarnji list.
'Za očekivati je da će doznake ostati vrlo žilave u usporedbi s mnogim drugim izvorima novca koji su odlazili u zemlje u razvoju', kazala je Svjetska banka u nedavno objavljenim analizama.
U HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne. 'Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju', kaže Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje ‘gasterbajtera’ po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, oko 150 milijuna manje nego 2004. godine. 'Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU', objašnjava Jankov. Dok su ‘gasterbajteri’ proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere
Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine.
Iz podataka Svjetske banke, koja doznake izražava u dolarima, mogli bi se izvući drugačiji razlozi. Od 1993. godine, kada su iznosile tek 230 milijuna dolara, porasle su čak 6,5 puta, a rastu i dalje.
Jedan od razloga tome je kretanje tečaja ili odnos eura i dolara. Pored toga, upozorava Jankov, podaci iz 90-tih godina dosta su ‘nečisti’, jer je novac tih godina u velikoj mjeri stizao neformalnim kanalima i nije evidentiran.
