Sindikatima obrazovanja neprihvatljiv je zahtjev Vlade da im reže plaće, ali su o privremenom ukidanju jednokratnih naknada – božićnice i regresa – spremni razgovarati. Postizanje bilo kakvog dogovora uvjetuju izmjenama Zakona o reprezentativnosti
Čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić ističe da su se od početka krize zaposleni u javnom sektoru već odrekli oko sedam milijardi kuna. Traženim izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora izgubili bi još oko dvije milijarde kuna.
Vlada im na jučerašnjim pregovorima, kaže Ribić, nije iznijela dovoljno uvjerljive ekonomske argumente da pristanu na to.
'Rekli smo im da se državni proračun dobro puni, pet milijardi kuna više nego prošle godine. HNB je u proračun dao još 480 milijuna kuna. Znači, novci dolaze. Na to nam je odgovoreno da su otkrili skrivenih 20 milijardi kuna jamstava za brodogradnju. Ako je tome tako, naša milijarda ili dvije neće pomoći. Onda smo svi u totalnom glibu. To nije argument. Ili svi propadamo herojski, a ne da za nešto sitno navlačimo ljude!', rekao je Ribić na današnjoj konferenciji za novinare.
Tvrdi da su od početka krize mjesečne bruto plaće zaposlenima u javnom sektoru pale za gotovo tri posto, a u privredi je zabilježen rast od 2,4 posto. To pokazuje, smatra Ribić, da postoji dio realnog sektora koji stoji dobro i koji bi morao pomoći onom dijelu koji je u problemima, a ne da se traži od javnih službi da se ponovo nečega odriču.
'U zadnje tri godine bankarski čelnici su kroz plaće i nagrade dobili 600 milijuna kuna. Radi se o 30-ak ljudi! Tih 600 milijuna kuna su regresi i božićnice za 250.000 djelatnika u javnom sektoru. Kako to objasniti ljudima!? Gdje je država da ostvari pravdu Božju?!', zavapio je Ribić.
Ako pristanu na Vladine zahtjeve, sindikati traže da im se kaže kome će se još uzeti. Osim na banke, upiru prst na privilegije iz Domovinskog rata i razne subvencije.
Isto tako, zahtijevaju da prije bilo kakvog dogovora – s tim da o rezanju plaća ne žele ni razgovarati – Vlada izmijeni uredbu iz novog Zakona o reprezentativnosti koja daje pravo malim strukovnim sindikatima da sudjeluju u kolektivnom pregovaranju. Boje se da će to dovesti do usitnjavanja sindikalne scene, što bi išlo na ruku vlasti.
Čelnici sindikata obrazovanja, a uz Ribića na konferenciji je govorio Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, prozvali su i dvoje svojih kolega da rade u interesu Vlade - Spomenku Avberšek, predsjednicu Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, te predsjednika sindikata liječnika Ivicu Babića
Najviše su se okomili na Avberšek, za koju smatraju da je SDP-ova krtica preko koje vladajuća stranka želi razbiti sindikalno jedinstvo. Zamjerila im se jer je zatražila da se odmah ukine dodatak na plaće od 2,3 posto na koji pravo imaju samo prosvjetari.
Babiću predbacuju da je njegova zasluga to da se uredba o jačanju strukovnih sindikata našla u Zakonu o reprezentativnosti.
Lijepih riječi nisu imali ni za ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, za kojeg je Ribić ustvrdio da 'pojma nema o svome poslu'. Zaprijetio mu je sudskim tužbama i štrajkom ako se odluči na jednostrano ukidanje Temeljnog kolektivnog ugovora.