Iako doista ima zdravstvenih problema, Gesztija u odluci o odlasku učvrstilo stanje u kojem se nalazi Ina i okolnosti zbog kojih kompaniju ne uspijeva voditi onako kako misli da bi trebalo, piše Poslovni dnevnik. Ruke od Ine je navodno "digao" još kad je prije nekoliko mjeseci shvatio da za stvarnu kadrovsku i tranziciju operativnog poslovanja kompanije (u skladu s novim dogovorom dva glavna dioničara) ima prilično zavezane ruke.

To su pojačali i napeti odnosi između Vlade i Mola, ali i sve negativniji imidž koji je zbog sudjelovanja u aferi Podravka počeo pratiti mađarskog suvlasnika Ine u široj javnosti. U želji da dodatno ne zaoštrava odnose s drugim dioničarom u posao mu se, kažu, dosta miješao i sam prvi čovjek Mola Zsolt Hernádi, a navodno ni njihov međusobni odnos već duže vrijeme nije na zavidnoj razini.

Poznavatelji kažu da je prvi put žestoko "puklo" kada je Ina 1. kolovoza (zbog rasta PDV-a) odlukom Gesztija podigla cijene, a onda ih dva dana poslije vratila na staro jer je to, navodno, kako bi zadovoljio Vladu, zatražio sam Hernádi. Sličnih je intervencija, čuje se, bilo još, a nije ih manjkalo ni s hrvatske strane. Sam Geszti pak navodno nije sklon takvom stilu rukovođenja. Stoga poznavatelje Inina poslovanja njegov odlazak ne iznenađuje previše i misle da je u uskoj vezi s nizom loših okolnosti u kojima se posljednjih godinu dana našla Ina, odnosno Mol i Vlada kao najveći dioničari u kompaniji.

Sve se intenzivnije traži preispitivanje dioničkog ugovora i razina upravljačkih prava koje je Mol s njim dobio u Ini, a vijest o zahtjevu za osnivanjem saborskoga istražnog povjerenstva koje bi trebalo istražiti odgovornost članova Vlade u tom procesu samo je pojačala nervozu Molova čelništva. Posebno je indikativno to što je smjena na vrhu Ine objavljena svega nekoliko dana prije odlaska premijerke Jadranke Kosor u Rusiju gdje će energetika biti glavna tema rusko-hrvatskih razgovora. Nije tajna da Rusi imaju velike energetske apetite u Hrvatskoj te da ih u sklopu toga zanima i Ina, pa ima i interpretacija kako hrvatskoj strani nije više tako odbojna ideja o promjeni vlasništva u Ini u korist Rusa. U tom kontekstu sve što slabi poziciju Mola u Ini ide joj u prilog.

Budući da izvor blizak NO-u u Večernjem listu komentira kako se "hrvatski kadrovi u Ini baš i nisu iskazali i da baš nisu štitili hrvatske interese u kompaniji", lako je moguće da Vlada sada želi vratiti dio utjecaja na operativne odluke u Ini. Stoga mediji Gesztijevo odstupanje nazivaju uvertirom i u druge kadrovske promjene u Ini. Osim toga one su više-manje očekivane, tim više što se odmah nakon imenovanja ove Uprave u lipnju 2009. počelo govorkati kako su neki njezini članovi tamo tek privremeno. Iako kaže kako takvih razgovora nije bilo, izvor blizak Nadzornom odboru ne demantira i tu mogućnost.