Predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun Srđan Gjurković izjavio je u ponedjeljak da je u Hrvatskoj potrebna stručna rasprava o svim kvalitetama i nedostatcima Transatlanskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP) između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država te da je našoj zemlji u interesu poduprijeti taj sporazum jer bi se njime omogućio plasman hrvatskih proizvoda na američko tržište.
Pregovori o TTIP između EU i SAD počeli su 2013. i do sada ih je, po Gjurkovićevim riječima, održano osam, a očekuje se da bi mogli završiti ove godine te bi taj sporazum mogao zaživjeti sljedeće godine.
"Interes Hrvatske je da se provede taj sporazum i Hrvatska podržava taj sporazum o kojemu do sada u javnosti nije bilo dovoljno informacija pa današnjim skupom otvaramo raspravu u našoj zemlji o toj temi koja je od iznimne važnosti za Hrvatsku, EU i SAD", rekao je Gjurković na današnjoj panel-diskusiji koja je pod nazivom "Transatlanski sporazum o trgovini i investicijama (TTIP) i njegov utjecaj na Hrvatsku" održana na splitskome Građevinskom fakultetu.
Po njegovim riječima, hrvatski nacionalni interes jest poduprijeti sporazum jer se njime omogućuje plasman hrvatskih prehrambenih proizvoda i prerađevina na američko tržište.
Postoji velika volja da ojača gospodarska suradnja između europskoga i američkog tržišta uklanjanjem zapreka, posebice carinskih, a to bi pogodovalo i Hrvatskoj. U sklopu tog sporazuma raspravlja se i o mogućnosti ukidanja svih viza za ulazak u SAD, a to bi također bilo povoljno za Hrvatsku, rekao je Gjurković. Po njegovu tumačenju, sporazum bi osigurao razvoj EU i SAD na osnovama poduzetništva, a ne zaduživanja i deficita.
"Hrvatska zaživljavanjem sporazuma može imati puno više dobiti nego rizika", istaknuo je Gjurković.
Direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj Andrea Doko-Jelušić rekla je kako je važno educirati mlade u Hrvatskoj o iznimno velikoj važnosti tog sporazuma jer će se njegovom provedbom "otvoriti tržište SAD-a za hrvatske proizvode, posebice za mala i srednja poduzeća, te će se razmišljati u širim perspektivama".
"Radi se o sveobuhvatnome, ambicioznom i investicijskom sporazumu između SAD i EU, a plan je otvaranje novih radnih mjesta na 15 milijuna, koliko ih već ima u transatlanskoj trgovini i investicijama", rekla je Doko-Jelušić.
Po njezinim riječima, "povezanost gospodarstava SAD i EU, globalno gledajući, već je iznimno velika" s 3,8 trilijuna eura investicija i trgovine na godinu.
"Američka ulaganja u Europu su tri puta veća od američkih ulaganja u Aziju, a europska ulaganja u SAD su osam puta veća od europskih ulaganja u Aziju", rekla je Doko-Jelušić. Po njezinim riječima, taj je sporazum potreban jer je vidljivo da se gospodarstvo SAD-a, a posebice gospodarstvo EU "teško bori s posljedicama recesije i teško se ostvaruje gospodarski rast".
Na pitanje je li TTIP geopolitički odgovor euroatlantizma na jačanje azijskoga gospodarstva - Kine, Indije i Rusije, koje prati i porast političkog utjecaja azijskih zemalja, Doko-Jelušić je odgovorila kako se sporazum "često u medijima naziva novim NATO-paktom".
"Ovaj se sporazum po svojem utjecaju doista vidi kao velika mogućnost za EU i SAD da ojačaju svoju konkurentnost", dodala je.
Na pitanje kako komentira medijske primjedbe da se TTIP-om pogoduje velikim kompanijama da se stave iznad država tako da bi im one plaćale odštetu u slučaju financijskih gubitaka, Doko-Jelušić je odgovorila kako nije riječ o tome.
"Primjedbe su vezane uz mehanizme rješavanja sporova između investitora (kompanija) i države, ali takvi sporovi nisu novi u poslovnim zajednicama. Sporazumom bi se pratilo moguće diskriminirajuće ponašanje prema ulagačima", zaključila je Doko-Jelušić.
