Više od 130 zemalja svijeta usuglasilo se s izmjenama načina na koji će se oporezivati velike globalne kompanije, što uključuje 15 posto minimalnog korporativnog poreza u cilju sprečavanja multinacionalnih firmi da kriju profit u poreznim oazama. Globalni sporazum označava prekretnicu u korporativnom oporezivanju
Kapital će i dalje tražiti one zemlje gdje su jednostavnija ulaganja, gdje ih čeka dobra infrastruktura u smislu zakonskih propisa, rekla je dr. sc. Đurđica Jurić, dekanica RRiF-a u Dnevniku HTV-a.
'Postavlja se pitanje što znači minimalna stopa od 15 posto. Znači li to da će neke zemlje ipak moći zadržati i veće stope od 15 posto. Jako je važno naglasiti da ulazak kapitala u neku zemlju i strane investitcije nisu vezane samo za nižu stopu poreza na dobit, nego za puno toga, među ostalim, to je i stabilnost poreznih propisa i drugih propisa koji su vezani za investicije, rad i ostalo', dodaje.
SAD su zagovarale da bude 21 posto, OECD tražio 12,5 posto
'Oni su zagovarali zapravo svoju stopu. Europa je sigurno željela nižu stopu, jer pojedine zemlje imaju niže stope, primjerice Irska ima 12 posto, Njemačka 15 posto. U interesu je onim zemljama koje su sada sa svojim nacionalnim stopama blizu ove koju su sada iz G7 moćnici odredili.'
Što to znači za Hrvatsku?
'Ono što je jako važno naglasiti je da se korporativni, globalni porez neće se odraziti na naše mikro, male i srednje poduzetnike koji imaju ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna. Oni će plaćati nacionalni porez i dalje od 10 posto kakav je od ove godine.'
Kako će to odraziti na one koji su veliki, koji ulažu u Hrvatsku, hoćemo li mi moći zadržati našu stopu poreza na dobit od 18 posto, to je pitanje, ističe. Ili će oni imati nazovimo prioritet kao multi to će sigurno doći direktive iz Europske unije i to će se inkorporirati u nacionalne propise.
'Mi smo na razini EU već donijeli direktive gdje se posebno potiče ulaganje kapitala iz jednih u druge zemlje. Ako ulažu u kapital više od 10 posto, tada se dobit koje ostvaruju u Hrvatskoj prelijeva u Uniju bez poreza po odbitku', poručila je.
'Tada postoji tzv. porez koji se uračuvana, ona ga može uračunati prilikom plaćanja, priznaje samo porez - ako je hrvatski poduzetnik u Austriji razlika je njemu izgubljena', naglasila je Jurić.