Austrijsko kreditno osiguranje Prisma i GfK Austria predstavili su u srijedu u Zagrebu rezultate istraživanja 'Gospodarski barometar Jugoistočne Europe' koje je u usporedbama gospodarske klime Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije pokazalo da je gospodarski indeks Hrvatske 64 boda od mogućih 100 odnosno najmanji među tim zemljama
Prema tom istraživanju, provedenom u prosincu prošle godine na uzorku od po 150 malih i srednjih tvrtki te korporacija u te četiri zemlje, gospodarski indeks za Sloveniju iznosi 69 bodova, a za Srbiju i BiH po 79 bodova. Taj indeks, kako je objasnila stručnjakinja za rizike u Prismi Gudrun Meierschitz, obuhvaća procjene ukupne gospodarske situacije u zemlji, uvozno-izvozne i investicijske aktivnosti te ponašanja u plaćanju.
Što je indeks viši to je gospodarsko okruženje u nekoj zemlji pozitivnije, kazala je Meierschitz dodajući da je istraživanje pokazalo i da su 'Hrvati nezadovoljni svojom gospodarskom situacijom, ali i da u idućih 12 mjeseci 48 posto ispitanih tvrtki očekuju poboljšanja jer smatraju da je 'dno' već dostignuto i da se dugotrajna recesija i pritisak vrlo restriktivnih uvjeta kreditiranja, neučinkovite birokracije i korupcije mora početi okretati na 'pozitivu''.
Istraživanje pokazuje i da tvrtke u Hrvatskoj očekuju povećanje investicija i opsega uvoza i izvoza, što vežu i za povećana sredstva iz EU fondova, a njih 18 posto najavljuje povećanje investicija, dok ih se samo 26 posto žali na 'vrlo loše' ponašanje u plaćanju kao važan gospodarski indikator.
Još manje se na to, 21 posto, žale u Srbiji, a najviše, po 31 odnosno 32 posto tvrtki u BiH i Sloveniji.
Srbija iznenađuje optimizmom u regiji
Među tvrtkama u te četiri zemlje, one iz Srbije su najoptimističnije spram budućnosti, unatoč objektivno lošim podacima za tu zemlju, odnosno 41 posto srpskih tvrtki trenutnu situaciju ocjenjuje vrlo dobrom, dok to u Sloveniji i Hrvatskoj smatra tek svaka peta, a u BiH 31 posto.
Srbi su s 48 posto pozitivnih ocjena prvi i u procjeni idućih 12 mjeseci, sličan postotak je i među hrvatskim tvrtkama koje su pak prve u 'skoku' pozitivnih ocjena sa sadašnjih 19 na blizu 48 posto, dok je to pozitivno u BiH ocijenilo njih 33 posto, a u Sloveniji 24 posto.
Razlike su nešto veće kada su u pitanju želje za investicijama u idućih 12 mjeseci, pa tako u Hrvatskoj i Sloveniji to želi po 20 posto tvrtki, u Srbiji 28 posto, a u BiH 30 posto.
Što se tiče trgovinskih tokova s Austrijom i drugim zemljama EU-a za samo 8 posto ispitanih u Hrvatskoj Austrija je važan trgovinski partner, a najviše ih, 15 posto, isporučuje u Italiju, 14 posto u Sloveniju i 11 posto u Njemačku.
Glavni kupci za Slovence su u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, za Srbiju u BiH, Crnoj Gori i Sloveniji, a za BiH u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Slabo razvijeno tržište kreditnog osiguranja
Komentirajući rezultate istraživanja i predstavljajući njihov portfelj usluga kreditnog osiguranja, ovlašteni upravitelj iz Prisme Ludwig Mertes istaknuo je važnost jugoistočne Europe za Austriju te da im je istraživanje i indeksi važno za analizu gospodarskog stanja regije u kojoj, pa tako i u Hrvatskoj, tržište kreditnog osiguranja nije još dovoljno razvijeno, a potreba ima i rastu s povećanjem izvoza.
Prisma djeluje u sklopu koncerna Euler Hermes, koji je pak članica Allianz grupe. Član Uprave Allianz Zagreb Slaven Dobrić složio s Martensom u ocjeni da u Hrvatskoj raste potreba za kreditnim osiguranjem hrvatskih izvoznika, ali i svih drugih prodavača roba.
'U ovom trenutku u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća blokiranih pravnih osoba, od kojih će nakon 1. srpnja, kada se ide u izmjene stečajnog zakona, 19 tisuća zadovoljiti uvjete za stečaj, te i stoga smatramo da je proizvod kreditnog osiguranja bitan i da se u ovom gospodarskom trenutku jako važno osigurati od rizika poslovanja i naplata potraživanja', kazao je Dobrić.
