Gospodarstva 28-člane EU i 19-člane eurozone u prošloj su godini prema najnovijim procjenama EK porasla 2,4 posto, najsnažnije u oba područja u posljednjih deset godina, navodi se u zimskim prognozama EK. 

Stope rasta u prošloj godini nadmašile su očekivanja, odražavajući nastavljeni prijelaz iz faze gospodarskog oporavka u rast aktivnosti, konstatiraju u Komisiji.

Time je Bruxelles blago poboljšao procjene iz prošlogodišnjeg studenog prema kojima se za EU u 2017. očekivao rast od 2,3 a u eurozoni od 2,2 posto.

Blago su poboljšane i procjene rasta za ovu i iduću godinu - u EU i eurozoni aktivnosti bi u 2018. trebale porasti 2,3 posto a u 2019. godini dva posto. To je za 0,2 postotna boda više no što je EK prognozirao prošle jeseni.

Za Hrvatsku predviđaju rast od 2,8 posto u 2018. i od 2,7 posto u 2019. godini. Za 2017, godinu rast hrvatskog gospodarstva procijenjen je u visini 3,2 posto.

Za gospodarstva u hrvatskom okruženju EK Sloveniji predviđa rast od 4,2 posto u ovoj godini i od 3,5 posto u 2019. Mađarsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 3,7 posto a iduće 3,1 posto. 

Među najvećim gospodarstvima eurozone EK očekuje najslabiji rast u Italiji, od 1,5 posto u ovoj i 1,2 posto u idućoj godini.

Za njemačko gospodarstvo predviđaju rast od 2,3 posto u ovoj i 2,1 posto u idućoj godini. Francusko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti dva a iduće 1,8 posto.

Najsnažnije bi među velikima ove godine trebale rasti aktivnosti u Španjolskoj, za 2,6 posto. te usporiti na 2,1 posto u 2019.

Među svim članicama EU daleko najviše stope rasta EK predviđa Malti, od 5,6 odnosno 4,5 posto. Izdvaja se i Rumunjska, sa 4,5 i 4,0 posto.

"Europsko gospodarstvo nadmašilo je očekivanja a robustan rast trebao bi se nastaviti i u idućoj godini. Trebali bismo nastaviti raditi na tome da osiguramo da koristi od toga rasta osjete svi europski građani", konstatirao je prema priopćenju potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis, povjerenik za euro i socijalni dijalog, te financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

Poboljšane procjene, kako navode u EK, rezultat su kako snažnijeg cikličkog zamaha u Europi gdje se stanje tržišta rada kontinuirano poboljšava a ekonomska je klima na posebno visokoj razini, tako i snažnijeg od očekivanog jačanja globalne gospodarske aktivnosti i trgovine.

Naglašavaju i kako bi u predstojeće dvije godine snažna potražnja, visoka iskorištenost kapaciteta i poticajni financijski uvjeti trebali bi poduprijeti ulaganja. 

Inflacija koja isključuje utjecaj oscilacijama podložnih cijena energije i svježe hrane trebala bi pak po njihovim procjenama ostati prigušena s obzirom na tvrdokorno anemično tržište rada i kontinuirano prigušene pritiske na plaće. 

Ukupna stopa inflacije nastavit će odražavati značajan utjecaj cijena energije i trebala bi rasti umjereno, procjenjuju u EK. U eurozoni je u 2017. dosegnula 1,5 posto i na tim bi se razinama trebala zadržati i u ovoj godini, procjenjuju u EK. U 2019. trebala bi po njihovim procjenama blago porasti, na 1,6 posto.