U promatranom razdoblju i četvrti mjesec za redom zabilježen je rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini, za 7,4 milijarde kuna (2,9 posto). Nadalje, u odnosu na kraj 2016. ukupni krediti viši su za 8,9 milijardi kuna (3,5 posto).

Godišnji pad kredita u promatranom mjesecu dijelom odražava i prodaju loših plasmana banaka, ali i jačanje aprecijacijskih pritisaka na kunu (prema tečajnici HNB-a, srednji tečaj EUR/HRK koncem svibnja ove godine niži je za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec lani) budući da je krajem promatranog mjeseca preko 65 posto ukupnih kredita odnosilo se na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu).

S druge strane, zamjetan je i trend promjena preferencija kod korisnika kredita koji sve više valutne kredite zamjenjuju kunskima ili se kod novih kredita odlučuju za kunske. Tako se udio valutnih kredita u kunskim kreditima krajem svibnja spustio na 65 posto.

Promatrajući prema sektorima, posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini koji traje od srpnja 2015. Uz blagi pad na mjesečnoj razini za 0,7 posto u odnosu na lanjski svibanj ukupni krediti kućanstvima niži su za 954 milijuna kuna (0,8%). U odnosu na kraj prošle godine, niži su za 460 milijuna kuna ili 0,4 posto te u strukturi ukupnih kredita čine udio od 44 posto.

Nadalje, trend razduživanja u sektoru poduzeća koji je trajao od svibnja 2012. zaustavljen je u svibnju. Uz godišnji rast za 6 milijardi kuna (6,8%) ukupni su krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 95 milijardi kuna. Na mjesečnoj je razini i treći mjesec za redom zabilježena pozitivna stopa rasta koja je u svibnju ubrzala na 10,3 posto. Vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima u odnosu na kraj prošle godine bila je viša za gotovo 10 milijardi kuna odnosno 11,7 posto.

Čineći udio od gotovo 18 posto u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su se krajem svibnja spustili na 47,1 milijardu kuna, zabilježivši pad na godišnjoj razini za 3,8 milijardu kuna odnosno 7,4 posto. U odnosu na kraj prošle godine, krediti središnjoj državi su gotovo stagnirali odnosno viši su za tek 0,2% što je podržano i nastavkom povoljnih fiskalnih pokazatelja.  

S druge strane, zamjetan je i trend promjena preferencija kod korisnika kredita koji sve više valutne kredite zamjenjuju kunskima ili se kod novih kredita odlučuju za kunske. Tako se udio valutnih kredita u kunskim kreditima krajem svibnja spustio na 65 posto.

Obzirom na zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti koja je dodatno podržana ekspanzivnim karakterom monetarne politike koju provodi HNB što posljedično povećava srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama analitičari Raiffeisen banke do kraja godine očekuju nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama.