Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupno plasirani krediti iznosili su krajem prosinca prošle godine 258,5 milijardi kuna, što je za gotovo 16 milijardi ili 5,8 posto manje u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pa je potvrđen trend godišnjeg pada kredita koji traje od studenog 2012.
U analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), objavljenoj u četvrtak, navodi se također da su ukupni krediti u prosincu pali i u odnosu na studeni, za 2,3 milijarde kuna ili 0,9 posto. Tako je nastavljen i trend pada kredita na mjesečnoj razini koji, s iznimkom u svibnju i studenom prošle godine, traje od listopada 2015. godine.
Pad kredita na godišnjoj razini posljedica je dobrim dijelom nominalnog pada plasmana uzrokovanog postupkom konverzije i djelomičnog otpisa kredita vezanog uz švicarski franak, objašnjavaju analitičari RBA.
"Prema posljednjim informacijama HNB-a, od studenog 2015. do kraja prosinca 2016. banke su ukupno otpisale šest milijardi kuna kredita, dok je istovremeno nominalni pad kredita podržan i prodajom loših plasmana banaka", navodi se u analizi.
Ističe se, također, da posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini, pa su tako u prosincu ti krediti bili niži za 6,9 milijardi kuna ili 5,5 posto u odnosu na godinu dana prije.
U analizi RBA ističe se da je zamjetan i nastavak razduživanja u sektoru poduzeća, u kojemu su ukupni krediti krajem prosinca iznosili 85,6 milijardi kuna.
"Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini, pa su niži za 1,7 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto", navode analitičari RBA.
Krediti središnjoj državi, koji čine udio od oko 18 posto u ukupnim kreditima, iznosili su krajem prosinca 47 milijardi kuna, što je za 3,9 posto manje na mjesečnoj i 11,9 posto manje na godišnjoj razini.
Krajem prosinca 65 posto ukupnih kredita odnosilo se na valutne - denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu - stoga je godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak za 1,3, odnosno 0,7 posto, navodi se u analizi.
"No, obzirom da je u prošloj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, i u ovoj godini očekujemo nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama", zaključuje se u analizi RBA.
