Sisačka trgovina građevinskim materijalom Exco između ostalog prodaje pelete, a problemu nestašice svjedočili su već ranije, no ne u ovolikoj mjeri, kažu. 'Prijašnjih godina nismo dobivali dovoljnu količinu peleta, već oko 80 posto potreba, dok ove godine to nije ni 10-20 posto. Lani smo u prvih šest mjeseci prodali 350 tona, a ove godine za isti period 750 tona. Ako govorimo o tome da je interes kupaca neusporedivo veći nego prijašnjih godina, možemo reći i da je tržišna potražnja porasla samo ove godine i do 300 posto u odnosu na prethodne godine', govori Igor Radanović iz Excoa.

'Veliki broj ljudi nije znao što je pelet'

Ukupna proizvodnja peleta u RH je oko 550.000 tona, od čega je domaća potražnja oko 20 posto. Iz HUP-Udruge drvne i papirne industrije kažu da se sve ostalo moralo izvoziti zbog slabe domaće potražnje, koja je puno niža nego u zemljama u okruženju te ispod potražnje u većini zemalja Europske unije. 'Vodili smo brojne promidžbene aktivnosti, no bez ikakvog rezultata. Ogroman broj ljudi nije uopće znao što je pelet. Glavni izbor je bio plin, najviše je novca uloženo u plinsku mrežu. Sada kada je došlo do dramatičnih promjena sa plinom, potrošači se okreću peletu. Da bi došlo do ravoteže, treba neko vrijeme', ističe dr. Ivić Pašalić, predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije, dodajući da je svima cilj da se ukupna količina proizvedenog peleta potroši u Hrvatskoj.

'Abnormalan interes kupaca'

Interes kupaca je 'abnormalan', kaže Igor Radanović iz Excoa. 'Većina poziva je samo o tome jesmo li dobili pelete ili kad ćemo ih dobiti. Njihove reakcije su podijeljene, od razumijevanja za aktualnu situaciju do vrijeđanja i vikanja, kao da smo mi krivi za nestašicu. Čak smo imali situaciju da je jedan kupac pokazivao policijsku značku i prijetio lažnom kaznenom prijavom jer 'skrivamo' pelete. Na naš zahtjev da nam pokaže tobožnju prijavu pobjegao je vičući i dalje prijeteći. Zahvaljujući takvima, čak razmišljamo o tome da prestanemo prodavati pelete', požalio se Radanović, čija ih tvrtka nabavlja od dva domaća proizvođača, a cijena im je varirala ovisno o periodu nabave.

Kaže, naime, da je po nekim izračunima nabavna cijena u posljednjih šest do devet mjeseci porasla 130-150 posto. Prije šest mjeseci prodavali su pelet po otprilike 1,25 kuna za kilogram plus PDV, koji je tada iznosio 25 posto, a danas košta 2,73 kune plus PDV preko 13 posto. No ta cijena nije konačna jer svaku iduću isporuku dobivaju po većoj cijeni.

Imućniji kupci iz inozemstva prouzrokovali nestašicu?

'Vrlo je važno spomenuti da je do ove godine postojala proljetna akcija s nižom cijenom od zimske, pa su mnogi ljudi u tom periodu rješavali svoju potrebu za ogrjevom. Uz to, mnogi mali proizvođači prodavali su pelet na crno, bez obračunatih tadašnjih 25 posto PDV-a, pa je to građanima znalo ispasti mnogo povoljnije nego danas. Teško mi je reći je li ova situacija vezana samo uz rat u Ukrajini, ali mislim da je na ovu konkretnu situaciju kod nas više utjecala povećana potražnja kupaca iz Europske unije s većom platežnom moći, a koji su pokupovali puno veće količine peleta nego prethodnih godina i tako prouzrokovali nestašicu, samim time i povećanje prodajnih cijena proizvođača', smatra Radanović.

Vjeruje da će se situacija popraviti te da će se veći dio tržišta ipak opskrbiti raznim kanalima te tako smanjiti pritisak. 'Situacija bi se mogla popraviti zbog medijskog pritiska i jer će proizvođači ipak pojačati količine za domaće tržište', smatra Radanović te očekuje da zbog velikog poskupljenja pelet više neće biti u skupini povoljnijih načina grijanja, pa bi moglo doći do pada potražnje.

Sve što proizvedu - prodaju

Povećanu potražnju od zadnjeg kvartala prošle godine bilježi i delnički RST-Pellet, jedna od najvećih i najmodernijih tvornica peleta u Hrvatskoj, koja 'sve što proizvede odmah i proda', pa na skladištu zaliha nema. Kažu da je povećanje potražnje rezultat poremećaja na jednom od najvećih tržišta peleta, talijanskom. Poremećaji na tržištu nastali su i zbog poremećaja lanaca u opskrbi, problema brodskog prijevoza (nekonkurentnost proizvođača peleta iz Sjeverne i Južne Amerike), ali i kamionskog prijevoza (nekonkurentnost proizvođača peleta iz sjeverne i istočne Europe). Rezultat je smanjena ponuda na glavnom tržištu, produbljena u ovoj godini, a rat u Ukrajini utjecao je na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH. Pojašnjava to Goran Petranović, financijski direktor tvrtke RST-Pellet.

'U Hrvatskoj prodajemo naše proizvode krajnjim kupcima (maloprodaja), trgovcima i trgovačkim lancima. Od 2019. godine, otkada smo pokrenuli proizvodnju, udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji konstantno raste. U prijašnjim godinama ono je iznosilo oko deset posto od ukupne prodaje, koja iznosi otprilike 65.000 tona godišnje, dok će u ovoj godini, procjenjujemo, biti na približno 20 posto', kaže Petranović.

Do prije nekoliko godina hrvatsko tržište peleta nije ni postojalo

Proizvodnja svih proizvođača peleta u Hrvatskoj iznosi otprilike 450.000 - 500.000 tona godišnje. Hrvatsko tržište ima potrebe za najviše 70.000 - 80.000 tona godišnje, uz konstantan blag godišnji rast. Petranović pojašnjava da do prije nekoliko godina hrvatsko tržište peleta nije ni postajalo, iako je Hrvatska udruga za biomasu (CROBIOM) svojevremeno pokretala razne inicijative s ciljem poticanja većeg korištenja obnovljivih izvora energije u javnim, državnim, gradskim i općinskim ustanovama. No neuspješno.

'Proizvođači su bili primorani okrenuti se isključivo vanjskim, razvijenijim tržištima po pitanju potrošnje peleta kako bi uopće opstali. Kako bi proizvođač peleta opstao, mora raditi cijele godine. Da bi radio cijele godine, mora istovremeno konstantno prodavati svoje proizvode jer su skladišni prostori ograničeni, minimalni, maksimalno za 5000 - 10.000 tona peleta. Da biste radili cijele godine i opstali, morate se vezati uz razvijenija tržišta na kojima prije svega postoji potrošnja, a onda i kupac koji će vam cijele godine kupovati i povlačiti robu iz skladišta. Iz tog razloga u našem slučaju glavno tržište je talijansko, na kojem plasiramo do 80 posto naših proizvoda, a u prijašnjim godinama i do 90 posto', navodi Petranović.

Peleta će biti dokle god bude i dostupnog materijala potrebnog za njihovu izradu, ustvrdio je. Što se tiče prodaje peleta na domaćem tržištu, zbog povećane potražnje, koja je nastala kao rezultat poremećaja na globalnim tržištima, ne mogu zaprimiti svaku narudžbu. 'Prvenstveno nam je cilj zadovoljiti potrebe naših starih i vjernih kupaca. Svi oni koji su prethodnih godina kupovali naš pelet imat će ga zasigurno i ubuduće, kao i lokalno stanovništvo koje živi na području na kojem djelujemo. Imat će ga u konačnici i svi oni veliki kupci/trgovci s kojima imamo sklopljene godišnje/višegodišnje ugovore, koji povlače robu cijele godine te nam tako omogućuju da radimo i proizvodimo 365 dana u godini', navodi Petranović, čija tvrtka zapošljava 42 ljudi koji su u stalnom radnom odnosu, a svi su s područja Gorskog kotara.

Poskupjele sirovine i električna energija, kao i repromaterijal

U Hrvatskoj je potražnja veća od ponude, što prošle godine nije bio slučaj, a jedan od razloga je i zabrana izvoza peleta iz Srbije i Bosne i Hercegovine, odakle je prethodnih godina pristizala određena količina na hrvatsko tržište. No sada je na snazi zabrana zbog velike navale kupaca iz inozemstva i enormnog rasta cijena. Prošle godine nije postojao problem potražnje, a ponuda proizvođača u Hrvatskoj bila je na istoj razini kao i ove godine, dok je potražnja blago porasla.

'Drvna sirovina, koja sudjeluje do 60 posto u ukupnim proizvodnim troškovima, poskupjela je također dvostruko u posljednjih godinu dana. U našem slučaju samo 30 posto drvne sirovine, od ukupnih godišnjih količina koje su nam potrebne za proizvodnju, uspijemo nabaviti u Hrvatskoj, a preostalih 70 posto uvozimo iz Italije, Austrije i Slovenije te plaćamo po tržišnim cijenama, koje opet ovise o ponudi i potražnji na tim tržištima. Električna energija od početka godine u našem slučaju poskupjela je za 50 posto. Repromaterijal je u prosjeku narastao između 25 i 35 posto u odnosu na posljednjih godinu dana, također i rezervni te potrošni dijelovi za strojeve, mašine i postrojenje. Gorivo je na razinama na kojima nikada nije bilo, a osim što nam je potrebno u procesu proizvodnje, poskupljenje goriva ima direktan efekt kako na transportne usluge koje vrše naši prijevoznici/dobavljači drvne sirovine – uvoz iz Italije, Austrije i Slovenije – tako i na transportne usluge koje vrše naši prijevoznici/dobavljači prilikom otpreme peleta na talijansko tržište. Osim navedenog, treba reći da su plaće zaposlenika rasle u prosjeku oko 15 posto od početka godine, kao i usluge naših dobavljača zbog raznoraznih utjecaja, npr. problema radne snage i zadržavanja kvalitetnog kadra, što rezultira povećanjem plaća', govori Petranović.

Pita se kako bi oni kao domaći proizvođači povećanje kapaciteta proizvodnje, pa tako dodatne količine proizvedenog peleta, rasporedili na hrvatsko tržište 'kad već sad Hrvatska uvozi 70 posto drvne sirovine iz Italije, Austrije i Slovenije'.

'Kada razgovaramo o energetskoj tranziciji zemlje, što bi primjerice u svakom slučaju bio masovan prelazak građanstva na pelet, svi dionici u lancu trebali bi preuzeti svoj dio odgovornosti, počevši od Vlade RH koja kreira državne politike i donosi strateške odluke, preko Ministarstva poljoprivrede koje propisuje akcijske planove i donosi pravilnike, do Hrvatskih šuma, koje gospodare s preko 80 posto šumskog područja u RH, a koje operativno provode navedene politike, pa onda do samih proizvođača i trgovaca na kraju lanca', zaključuje.