Budući da je porez na dohodak glavni izvor prihoda gradova, najavljeno smanjenje poreznih stopa s 36 na 30 i s 24 na 20 posto u uvjetima spomenutog oslobođenja od plaćanja i očekivane recesije, smanjit će priljev novca u lokalne proračune. S tom procjenom Udruge gradova složio se, kako doznaje Jutarnji list, na spomenutome sastanku i ministar financija.

'Ministar Marić najavio je za rujan ove godine prijedlog Ministarstva financija kako da se kompenzira očekivano smanjenje prihoda lokalne samouprave, no pripremamo i vlastiti prijedlog', kaže jedan od čelnika Udruge gradova i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Otkriva kako će se gradonačelnici založiti za veći udio lokalne samouprave u raspodjeli poreza na dohodak.

'Ako država ide na daljnje smanjenje prihoda od poreza na dohodak, a sada, prema našim procjenama, ubire jedva deset posto od oko 150 milijardi kuna koliko se godišnje u Hrvatskoj isplati za plaće, onda od onoga što se ubire više mora ići gradovima i općinama. Sada je taj udio 60 posto, 17 posto ide županijama, a ostatak za stavke državnog proračuna za fiskalno poravnanje i decentralizirane funkcije', komentira Bilić.

Udruga gradova procjenjuje da će zbog najavljenih izmjena poreza na dohodak lokalni proračuni ostati bez približno dvije milijarde kuna te dodatnih 1,1 milijardu kuna zbog najavljenog ukidanja poreza na promet nekretninama. Sve skupa, gradovi i općine nagodinu će ostati bez 11 posto prihoda poslovanja.

S druge strane, prema istome izvoru, investicije u lokalnu infrastrukturu povećane su s 2,8 milijardi kuna u 2015., na 6,9 milijardi kuna tijekom prošle godine.