Sudjelujući na drugom međunarodnom investicijskom forumu u Opatiji, poručio im je da budu efikasniji, da ne dovode investitore u zablude i da okruženje ne čine nestabilnim te da ne dovode do sporova za čiju će štetu odgovarati država.

Grčić je rekao da je Vlada stvorila nekoliko investicijskih pretpostavki da se pomogne ulagačima te da je decentralizacija u nekim dijelovima imala učinaka, a da je u nekima napravila problem. Kazao je da država čini svoje, ali da najveće prepreke još uvijek srećemo na lokalnim razinam.

Reagirajući na Grčićeve riječi, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao je da 'prije takve otvorene kritike prema lokalnoj samoupravi ipak treba i malo samokritike'. Ocijenio je da je do nedavno najveći problem investicija bio AUDIO (Agencija za upravljanje državnom imovinom), a da je to sada DUUDI (Državni ured za upravljanje državnom imovinom).

'Upitajte se zašto nemamo ni jednu investiciju na prostoru bivših vojarni kojima upravlja DUUDI i zašto za svaki problem u interesu investitora, koji pokušavamo riješiti s DUUDI-jem, treba godina do godina i pol', rekao je Obersnel i podsjetio je na prazne poslovne prostore u Rijeci kojima upravlja DUUDI, a za koje je predložio da se daju na upravljanje gradskoj upravi.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao je pak da se pokazuje da je učinkovitost veća što je veći stupanj decentralizacije, a opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić da često državne institucije pitaju lokalne što je državno vlasništvo te da će imovina, dok se to ne utvrdi, propasti.

Grčić je odgovorio da se u raspravi potvrdilo ono o čemu je govorio pojasnivši da je govorio o lošim primjerima.

Ne smije se dogoditi da problem političkih različitosti blokira velike državne projekte, rekao je dodavši da se slaže s tezom o neučinkovitosti AUDIO-a i da se i tu stvari mijenjaju.

Grčić je, izlažući na početku skupa, ocijenio da investicija nema ili idu sporo zbog opreza ulagača, ali da zanimanje za ulaganja u Hrvatsku postoji. Perspektivu nam otvara i mogućnost da iskoristimo potencijal EU fondova od 8,5 milijarda eura u sljedećih sedam godina, rekao je naglašavajući da je ključno jačanje poslovne klime.

Ključ gospodarskog oporavka je povratak na putanju rasta privatnih investicija koje su u krizi najviše pale, rekao je Grčić navodeći da je povećanje sadašnjih investicija za nekoliko milijarda kuna uvjet za rast BDP-a te da je potrebno povećati izvoz i potrošnju.

Obersnel je kazao je da je sada dobar trenutak za ulaganje u Rijeku jer sada, prvi put nakon desetak godina, "znamo da iza riječkih projekata stoji i državna vlast i europska politika". Naveo je kako će za strategiju razvoja Rijeke od 2014. do 2020. biti potrebno oko 3 milijarde eura.

Župan Komadina naveo je da su najvažniji projekti u županiji u području cestogradanje, željeznice, energetike, razvoja radnih zona te turističkih zona i nautičkog turizma.

Ministar turizma Darko Lorencim istaknuo je da investicija u turizam ima, ali da treba raditi na pred i posezoni i nuditi nove proizvode.

Ministar poduzetništva i obrta Goran Maras, govoreći o poboljšanju uvjeta i potporama za poduzetnike, rekao je da je ove godine više od milijarde kuna osobođenih od poreza na dobit reinvestirano u tvrtke.

Na upit moderatora rasprave predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević kazao je da će skupština HGK biti potkraj studenoga i da njeni članovi o povjerenju predsjedniku uvijek mogu glasovati.

Zamjenik ministrice regionalnog razvoja Poljske i državni podtajnik Marcin Kubiak predložio je da i Hrvatska, kao i Poljska, uspostavi centralizirani sustav za korištenje EU fondova u koji će se uključiti sve regije.

Drugi međunarodni investicijski forum okupio je u Opatiji oko 300 predstavnika državnih i lokalnih tijela, gospodarstvenika i ulagača, a predstavljaju se investicijske mogućnosti u Primorsko-goranskoj županiji i katalog za investitore sa 75 projekata, vrijednih gotovo 10 milijarda eura.