Hrvatska poštanska banka (HPB) je 2009. godinu završila sa gubitkom od 446,6 milijuna kuna, na što najveći utjecaj ima trošak rezerviranja za gubitke po plasmanima i potencijalnim obvezama u iznosu od 476,7 milijuna kuna, navodi se u nerevidiranom, nekonsolidiranom financijskom izvješću Banke objavljenom na Zagrebačkoj burzi
Značajan utjecaj na ostvarenje gubitka ima negativan efekt vrijednosnog usklađenja vrijednosnica u porfelju raspoloživom za prodaju, vrijednosno usklađenje preuzete imovine i vlasničkih udjela, povećanje broja zaposlenika početkom 2009., a povećani su i troškovi amortizacije imovine stavljene u upotrebu.
Unatoč činjenici da se zbog formiranih rezerviranja prosječni udio neprihodujućih plasmana povećao u drugom polugodištu 2009., ukupni kamatni prihodi povećani su za 3,8 posto u odnosu na 2008., navodi se u izvješću.
S druge strane, neto prihod od kamata je manji za 20,6 posto kao posljedica povećanih kamatnih troškova nastalih zaduženjem na novčanom tržištu u prvom polugodištu i tada visokih kamatnih stopa, kao i općenito viših kamatnih stopa na depozite u odnosu na prethodnu godinu.
Neto prihod od provizija i naknada je povećan za 3,8 posto u odnosu na 2008. godinu i iznosi 174,7 milijuna kuna.
Neto dobit od aktivnosti trgovanja vrijednosnicama i devizama u 2009. iznosi 59,6 milijuna kuna, dok je po istoj osnovi u prethodnoj godini ostvareno 76 milijuna kuna gubitka.
Imovina HPB-a na dan 31. prosinca prošle godine iznosila je 13,98 milijardi kuna i manja je za 4,5 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Navedeno smanjenje, kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata, je najvećim dijelom posljedica formiranih ispravaka vrijednosti plasmana i potencijalnih obveza tijekom 2009. u iznosu od 476,7 milijuna kuna
S druge strane, bruto krediti (prije umanjenja za ispravke vrijednosti) iznose 8,4 milijarde kuna i povećani su za 138,4 milijuna kuna, dok je razina neto kredita uslijed spomenutih ispravaka smanjena za iznos od 259,3 milijuna kuna.
U 2009. je osnažena likvidnosna pozicija Banke, pa je tako u odnosu na 2008. povećan udio gotovine i depozita Banke kod HNB-a i bankarskih institucija.
Oročeni depoziti su u odnosu na kraj 2008. porasli za 204,1 milijun kuna ili 3,3 posto. U njihovoj strukturi, depoziti pravnih osoba supstituirani su povoljnijim i stabilnijim izvorima građana čija je štednja porasla za 578,9 milijuna kuna ili 19 posto.
Tijekom 2009. godine ojačan je jamstveni kapital Banke po osnovi ulaganja u hibridne instrumente u iznosu od 250 milijuna kuna, a 110 milijuna kuna hibridnog depozita pretvoreno je u temeljni kapital Banke.
