'U ovoj godini očekujemo pad BDP-a od 1,9 posto, što će kumulativno u četiri godine dovesti do pada od 10 posto', procijenio je guverner Boris Vujčić na godišnjoj ekonomskoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Za iduću godinu iskazao je blagi optimizam, najavljujući rast BDP-a od 1 posto
Ističući da je dosadašnji gospodarski model doveo do velikih problema i ostavio bitna ograničenja za gospodarski rast, guverner smatra da se hrvatska ekonomska politika nalazi na sudbonosnom raskrižju. 'Poželjan je politički i općedruštveni konsenzus o promjeni modela rasta', rekao je Vujčić.
U dosadašnju politici Vlade pohvalio je napore ministra Linića u provođenju fiskalne konsolidacije, ali je napomenuo da je za gospodarski rast bolje smanjivati proračunske rashode nego povećavati prihode.
Ocijenio je pogrešnim stavljanje prevelikog naglaska na državne investicije, pogotovo zbog ograničenog kapaciteta zaduživanja. Založio se za nastavak fiskalne konsolidacije i stvaranje povoljnijeg okruženja za privatne investicije i privlačenje stranog kapitala. 'Upravo su privatne investicije, a osobito privlačenje privatnog kapitala u izvozno ili uvozno supstitutivne sektore ono što je neophodno potrebno za brzu promjenu modela rasta u Hrvatskoj. To je ono što u srednjem roku može podići potencijalnu stopu rasta BDP-a', rekao je Vujčić navodeći primjere Irske, Estonije, Mađarske, Češke i Slovačke kao malih otvorenih zemalja koje su uspješno razvile izvoznu industriju uz pomoć stranih ulaganja.
Unatoč nepovoljnom okruženju, Vujčić za iduću godinu prognozira rast BDP-a od 1 posto, uz ogradu da za konačnu procjenu još treba pričekati donošenje proračuna.
Govoreći o mogućnostima monetarne politike u pokretanjima gospodarskog rasta, Vujčić se osvrnuo na medijske napise povlačenju bankarskog kapitala iz Hrvatske. 'Uloga monetarne politike je stvoriti uvjete za gospodarski rast. Zato HNB već četiri godine vodi ekspanzivnu monetarnu politiku', rekao je Vujčić, ističući da je HNB stvorio povoljne uvjete, ali ne može natjerati banke da kreditiraju gospodarstvo.
Na kraju je takva monetarna politika u kombinaciji s povećanom averzijom banaka prema riziku, nedostatkom potražnje i trendom razduživanja građana i poduzeća dovela do kreiranja viška likvidnosti kod banaka. 'Zato se novac vraća bankama majkama, a problem će se riješiti tek kad se pojave naznake gospodarskog rasta', poručio je Vujčić.
