IMZ ne može obnoviti proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka sve dok im HALMED ponovno ne izda proizvodne dozvole, no iz IMZ-a su zatražili odgodu nadzora kako bi se što kvalitetnije pripremili, doznaje se u HALMED-u u kojemu očekuju da će ponovno biti pozvani za nekoliko tjedana.

IMZ je do prije dvije godine proizvodio virusna i bakterijska cjepiva, te lijekove iz ljudske i životinjske plazme. Dozvole za proizvodnju bakterijskih cjepiva i krvnih pripravaka izgubio je 2013. nakon što je stručno povjerenstvo HALMED-a utvrdilo da IMZ ne ispunjava uvjete za proizvodnju sterilnih lijekova i bakterijskih cjepiva.

Ministarstvo zdravlja krajem ožujka je zbog navodnih proceduralnih propusta poništilo tu HALMED-ovu odluku, a iz HALMED-a su najavili da će ponovno obaviti očevid u IMZ-u početkom travnja.

U međuvremenu su iz IMZ-a zatražili od HALMED-a odgodi nadzor dok se dobro ne pripreme i ne prikupe svu valjanu dokumentaciju.

HALMED-ovim novim nadzorom trebalo se utvrditi može li IMZ dobiti privremene dozvole za bakterijska cjepiva i krvne pripravke, te može li osigurati uvjete kako ove godine ne bi izgubio i dozvole za virusna cjepiva.

Inicijativu Visia Croatica za spas Imunološkog zavoda podržalo 10.000 ljudi

Inicijativu društva Visia Croatica za spas Imunološkog zavoda dosad je svojim uplatama podržalo više od 10.000 ljudi, a u utorak su se tome pridružili i Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Hrvatski liječnički sindikat (HLS) i Hrvatska liječnička komora (HLK) preporučivši svojim članovima da kupnjom barem jednog uloga od 100 kuna podrže inicijativu.

"Do sada imamo 10.000 uplata, a interes raste, osobito nakon podrške liječnika", rekao je Hini Đuro Lubura, jedan od čelnika Visia Croatice, koja je jedina predala ponudu za kupnju većinskog paketa od 54,38 posto dionica Imunološkog zavoda.

Lubura kaže da postoji interes velikih ulagača, ali inicijatori i dalje žele da svojim ulogom svaka obitelj u Hrvatskoj postane dio Visia Croatice i spasa Imunološkog.

Novac nije problem

Visia Croatica je u obvezujućoj ponudi za kupnju većinskog paketa ponudila nešto više od osam milijuna kuna, a iako su mediji objavili da je dosad navodno prikupljeno tek 2,5 milijuna kuna, Lubura tvrdi da novac nije nikakav problem.

"Novac nije bit stvari. Bit je da približimo svakoj obitelji važnost Imunološkog zavoda i da taj koncept ubuduće funkcionira ako se država ponovno bude odricala kapitalnih tvrtki", rekao je Lubura.

Inicijativa ima široku društvenu podršku, prije liječnika poduprli su ih iz Udruge gradova, a u srijedu očekuju podršku nekih humanitarnih organizacija i pojedinaca koji se bave humanitarnim radom.

Visia Croatica očekuje da će Državni zavod za upravljanje državnom imovinom preporučiti Vladi prihvaćanje ponude, pa će im Vlada dati "zeleno svjetlo".

Ako dobiju pozitivan odgovor, ugovor moraju potpisati u roku 60 dana, a potom u roku 30 dana isplatiti osam milijuna kuna. Tada će Visia Croatica, putem javnog natječaja, izabrati novu upravu koja će krenuti u restrukturiranje Imunološkog zavoda.

Ne prihvati li njihovu ponudu, očekuju da će Vlada investirati potrebnih 100 milijuna kuna u Imunološki zavod, koji će inače propasti, a posljedice će za hrvatske građane biti nesagledive, poručuju iz društva Visia Croatica.

Liječničke udruge zajednički podržale Visiu Croaticu

HUBOL, HLS i HLK zajednički su u utorak podržali Visiu Croaticu i pozvali svoje članove i građane da ulaganjem od po barem 100 kuna pomognu akciji spašavanja Imunološkog zavoda.

Simbolična akcija potpore održana je u četiri najveća hrvatska grada - Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, ispred Hrvatske poštanske banke i Hrvatske pošte.

Predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža istaknuo je u izjavi za Hinu da inicijativa Visia Croatica jamči ostanak Imunološkog zavoda u vlasništvu hrvatskih građana, zadržavanje njegove dosadašnje djelatnosti i uspješno poslovanje.

"Akcijom želimo osvijestiti građane da prepoznaju svoj interes u toj kupovini jer će vjerojatno barem jednom u životu doći u situaciju da će im trebati proizvodi Imunološkog zavoda. Sto izdvojenih kuna jamči im sigurnost, kako u prevenciji tako i u suzbijanju određenih bolesti. To je ulog koji se isplati svakom odgovornom čovjeku", poručio je Goluža.

Ispred Hrvatske poštanske banke u Jurišićevoj ulici u Zagrebu akciji se odazvalo tridesetak članova HUBOL-a, uz podršku čelnika HLK-a Hrvoja Miniga i HLS-a Ivice Babića, koji su također poručili da Imunološki zavod treba ostati u vlasništvu hrvatskih građana.

Inicijativa Visia Croatica jedinstvena je prilika da se pitanje Imunološkog zavoda konačno riješi, smatra Minigo.

"Sto milijuna kuna, koliko je potrebno za dokapitalizaciju Zavoda, puno je novca, ali njegova je vrijednost veća od toga iznosa. Mislim da bismo se svi trebali napregnuti i izdvojiti novce da bi se to moglo učiniti", rekao je Minigo koji je osobno kupio udjel te najavio da će zatražiti od ostalih članova HLK-a da učine isto skladu s mogućnostima.

Liječnici sami mogu prikupiti dva milijuna kuna

"Ako bi svatko od dvadesetak tisuća liječnika uplatio minimalan iznos od 100 kuna, to je već dva milijuna kuna", kaže Minigo.

Čelnik HLS-a Ivica Babić ističe da je Imunološki zavod "brand s puno intelektualnog vlasništva, koji je zadužio hrvatsku medicinu", te da se radi o strateškoj zdravstvenoj ustanovi.

Imunološki zavod, osnovan 1893. godine, jedini je proizvođač bioloških lijekova u Hrvatskoj. Zahvaljujući 122 godine dugoj tradiciji i cjepivima koje je proizveo, kontinuiranim procjepljivanjem u Hrvatskoj smanjen je pobol od ospica i rubeole za 99 posto, mumpsa za 98 posto, hripavca za 97 posto, tetanusa za 93 posto dok je difterija iskorijenjena, navode iz Zavoda.

Cijepni soj protiv ospica, koji je razvio Imunološki zavod, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je najboljim na svijetu. Zavod je poznat i kao proizvođač antitoksina protiv otrova pet vrsta europskih zmija, koji se koristi u cijeloj Europi.

U zadnjih 15 godina Imunološki zavod je prodao na domaćem i stranim tržištima oko 40 milijuna doza virusnih cjepiva i oko 26 milijuna doza bakterijskih cjepiva. Samo u razdoblju od 2010. do 2013. proizveo je 214 serija lijekova iz ljudske i životinjske plazme, od kojih je, po provedenim kontrolama, u promet pušteno 213 serija.