'Ministarstvo financija i SDP smatraju da i dalje treba rasteretiti gospodarstvo. Koliko god smo dali, još uvijek je nekonkurentno, još uvijek ne izvozi, još uvijek ne zapošljava, prema tome naša je briga da još smanjimo zdravstveni doprinos i ono što moramo početi razmišljati, to je kako ojačati prihode u mirovinskom osiguranju s obzirom na velike deficite. Sve to možemo samo kroz porez na nekretnine. Ja se sada nadam da ćemo ipak imati rast u 2014. godini, a poruka HNS-a je bila da s rastom može ići i taj porez. Ja bih rekao, jedan je problem rasta, a drugi rasterećenje privrede. Ja kao ministar ću na tom inzistirati. Što se nas tiče, nema nikakvog spora, ostaje da vidimo hoćemo li imati većinu u Saboru', kazao je Linić.

Upitan hoće li to biti novi teret na leđima građana, Linić je pojasnio da želi prestati s politikom zaštite bogatih, kakvu je provodio HDZ.

'Kao što vidite, 2010. su izmislili da bogati ljudi ne trebaju plaćati puni porez, pa su ih oslobodili da daju porezne prijave. Ljudi koji su zarađivali po dva, tri ili pet milijuna kuna godišnje, pa ako je to socijalna kategorija, onda se ja ne zvao ministar. Ako čovjek koji ima po tri, pet ili deset nekretnina, koji se u privatizaciji oslobodio radnika i sebi stekao milijarde na račun milijuna kvadrata zemljišta koje su uzeli iz firmi, poslovnih prostora, a sad je sve to što drži mrtvi kapital, neće da zaposli ljude, ako je to socijalna politika... SDP smatra da bogati ljudi trebaju platiti, a da trebamo rasteretiti siromašnog radnika, jer plaću dobiva siromašni radnik, on plaća zdravstveni doprinos. Poruka je da bogati trebaju platiti ili obrnuto - imovinu staviti u funkciju, zaposliti ljude i onda ne moraju platiti. HDZ i oporba štite bogate neradnike koji žele biti 'rentijeri' i zato nam je ovako loše, jer od 'rentijerstva' ne možete zaposliti radnika. To su radili od 2008. do 2011, to žele i u budućnosti, poruka je: nećemo dozvoliti', rekao je Linić.

Novinari su Linića pitali i koliko će se novca od poreza na nekretnine sliti u državnu blagajnu. 'Ništa ne ide u proračun. Porez na nekretnine je osnovni prihod jedinica lokalne samouprave, nestaje komunalna naknada. Ono što mi hoćemo je da teret županijskih bolnica i primarne zdravstvene zaštite skinemo s državnog proračuna i kroz povećane poreze na bogate ljude koji ne znaju što s imovinom, da osiguramo financiranje i da bolnice onda financiraju osnivači', rekao je Linić.

Prvi preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine bit će rast BDP-a, potvrdio je novinarima HNS-ov Jozo Radoš.

'Najava bilo kakvih poreza, a pogotovo tako kompleksnog poreza kao što je to porez na nekretnine, sigurno neće pridonijeti rastu gospodarske klime i ulaganja u Hrvatsku, a to je conditio sine qua non za neke pomake u gospodarstvu. Jedna dimenzija je nemogućnost građana da podnesu nove poreze u tim uvjetima, a druga, još teža posljedica je unošenje nepovjerenja investitora u mogućnosti investiranja u Hrvatsku, što je preduvjet za izlazak iz krize', kazao je Radoš.

Razumije Radoš najave ministra Linića koji i kroz porez na nekretnine pokušava pokrpati sve moguće proračunske rupe. 'Jedini način na koji se rupe mogu pokrpati, a to pokazuju i današnji rebalans i sutrašnji proračun je rast BDP-a odnosno rast investicija. Samim poreznim presijama, bez dodatnog cilja i rezultata, nije moguće pokrpati rupe u proračunu', rekao je Radoš.

Na dogovor koalicijskih partnera pozvao je i Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista. 'Stranke unutar vladajuće koalicije doista licitiraju. Stvara se klima neizvjesnosti poreznog sustava, a sve to utječe i na investicije. Za nas taj porez nije prihvatljiv, ali da bismo mogli konačno raspravljati, pozivam ih da dođu s prijedlozima', rekao je Lesar.

Porez na nekretnine bio bi najveći povijesni udar na građane, smatraju pak u HDZ-u.

'To je dokaz promašene porezne i fiskalne politike. Linić je mislio tako uzeti osam milijardi, no hrvatski građani tog novca nemaju', rekao je HDZ-ov Ivan Šuker.
300844,298338,289202,246518