Uz to će HEP ODS samostalno uložiti dodatnih 52 milijuna kuna pa će tako ukupna vrijednost investicije u napredne mreže tako će iznositi gotovo 230 milijuna kuna.

Pilot projekt uvođenja naprednih mreža, koji će HEP ODS provesti do kraja 2022. godine, odnosi se na digitalizaciju dijela elektrodistribucijske mreže u Hrvatskoj. Njime će se povećati učinkovitost distribucije električne energije, stvoriti preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećati broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoriti preduvjeti za daljnju integraciju distribuiranih izvora. Tim projektom HEP ODS ulaže u tri funkcionalna područja napredne elektrodistribucijske mreže - naprednu mjeru infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže, navodi se u priopćenju.

U sklopu projekta uspostavit će se i napredna mjerna infrastruktura koja će omogućiti precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži, praćenje potrošnje električne energije i aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika.

U tu svrhu će se, po podacima HEP-a, u 6.125 transformatorskih stanica ugraditi sumarna brojila, a kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima.

Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže obuhvatit će zamjenu postojećih 449 transformatora novim, energetski učinkovitijim transformatorima, što će doprinijeti smanjenu tehničkih gubitaka. Isto tako, automatizacija srednjonaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih uređaja u dubini mreže, što će povećati pouzdanost napajanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu, objašnjavaju iz HEP-a.

Direktor HEP ODS-a Nikola Šulentić ističe kako projekt obuhvaća srednjonaponsku mrežu i korisnike elektrodistribucijske mreže u pet, od ukupno 21 distribucijskog područja HEP ODS-a, a riječ je o Elektri Zagreb, Elektroslavoniji Osijek, Elektrodalmaciji Split, Elektri Zadar i Elektrojugu Dubrovnik.

"Uz pomoć naprednih mreža, ostvarit ćemo brojne koristi, od bolje integracije proizvođača i kupaca, smanjenja utjecaja na okoliš, povećanja učinkovitosti distribucije električne energije i povećanja pouzdanosti i sigurnosti napajanja", rekao je Šulentić.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglašava kako se u idućih deset godina, s obzirom na ciljeve Europske unije, ali i nacionalne ciljeve koji su predstavljeni u svim našim strateškim dokumentima poput Strategije energetskog razvoja i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, očekuje fleksibilizaciju mreže i razvijanje modernoga sustava koji će spremno moći prihvatiti veliku količinu obnovljivih izvora energije u sustav.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić navodi kako je pilot projekt uvođenja naprednih mreža jedan od prvih energetskih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj sufinanciran sredstvima Europske unije, a sufinancirani dio do sada je najveći ugovoreni iznos bespovratnih sredstava koje je HEP dobio iz EU fondova.

"U HEP-u smo spremni biti nositelji energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu, što smo potvrdili uspješnim pokretanjem obnovljivog scenarija razvoja. Važan element tog scenarija je i pouzdan, suvremen, učinkovit i fleksibilan sustav distribucije električne energije, temeljen na konceptu naprednih mreža", ističe Barbarić.