U idućih deset godina Hrvatska elektroprivreda (HEP) u sva hrvatska kućanstva planira ugraditi pametna brojila te će u povijest otići 'ručno' očitavanje potrošnje električne energije i plaćanje računa po procjeni. Uvođenje pametnih brojila prvi je korak u uspostavljanju pametne energetske mreže na razini Europske unije, s ciljem postizanja racionalnijeg pristupa proizvodnji, potrošnji i distribuciji električne energije
Najveće su prednosti novih brojila to što će se potrošnja struje obračunavati bez potrebe da radnik HEP-a dolazi do svakog kućanstva na očitavanje, odnosno potrošači više neće sami morati javljati HEP-u stanje u vrijeme očitavanja. Druga važna stavka je da će se struja plaćati po stvarnoj potrošnji iz mjeseca u mjesec te više neće biti nemilih situacija da su računi za struju veći ljeti, kad se pokriva velika razlika napravljena za zimskih mjeseci. S druge strane, kritičari novog sustava napominju da je postojeći model naplate pravedniji jer su mjesečne rate manje-više iste cijele godine. Opcija koja se neće svidjeti neplatišama računa je da će HEP poslije ugradnje novih brojila moći isključiti potrošača na daljinu, bez potrebe za dolaskom na mjesto očitanja.
'Trenutno je ugrađeno nešto više od 300.000 naprednih brojila u mrežu HEP - Operatora distribucijskog sustava, a do kraja 2030. godine napredna brojila planiraju se ugraditi na svih oko 2,4 milijuna obračunskih mjernih mjesta', kažu nam u HEP-u.
vezane vijesti
Dodaju da su ove godine nabavljena napredna brojila prema okvirnom sporazumu iz 2019. godine, sklopljenom na temelju provedenog postupka javne nabave. 'Cijena naprednih brojila, ovisno o funkcionalnostima (jednofazna, trofazna, radna, kombi, vrsta komunikacije) kreće se u granicama od 600 do 900 kuna', kažu nam.
Brojila se, što većinu potrošača najviše zanima, ugrađuju o trošku HEP ODS-a, osim ako korisnik želi zamjenu odmah ili prije roka previđene zamjene.
Kažu nam iz HEP-a i kako ugradnja pametnih brojila zahtijeva određene izmjene na obračunskom mjernom mjestu jer brojilo ima integrirano nekoliko funkcija za koje su dosad bili potrebni zasebni odvojeni uređaji (upravljanje promjenama tarifa i ograničavanje strujnog opterećenja).
'Opseg i troškovi potrebnih aktivnosti uređenja ovise o kategoriji i opremljenosti obračunskog mjernog mjesta (jednofazno/trofazno, jednotarifno/dvotarifno), smještaju mjernog mjesta (izvan ili unutar prostora), kao i o potrebnom dodatnom uređenju', kažu nam te zaključuju: 'Napredna brojila omogućuju korisnicima mreže da prate na koji način troše električnu energiju te ih mogu potaknuti na smanjenje potrošnje. Na razini sustava doprinose povećanju efikasnosti distribucijskog sustava.'
Zamjena svih brojila trebala bi biti dovršena do 2030. godine, a na cijeli projekt HEP će potrošiti više od 1,3 milijarde kuna.
