Tarifne stavke za proizvodnju i za distribuciju toplinske energije utvrđuju se na temelju metodologija koje je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Stoga će visina promjene krajnjih cijena za kupce biti poznata tek nakon što HERA razmotri zahtjeve koje će podnijeti HEP, i donese odluke o novim tarifnim stavkama - poručili su dnevniku iz HEP-a, ne otkrivajući kakve će cijene tražiti, i u kojem dijelu usluga koje HEP-Toplinarstvo pruža.

Jasno je, međutim, da HEP-Toplinarstvo i druge tvrtke koje opskrbljuju kućanstva, industriju, ustanove i druge potrošače, ne mogu poslovati rentabilno u uvjetima rapidnog rasta cijena plina na svjetskom i domaćem tržištu, jer je plin gorivo s udjelom od preko 90 posto u proizvodnji toplinske energije. Ostalo otpada na loživo ulje i obnovljive izvore energije.

„Napominjemo da je ove godine u više drugih gradova u Hrvatskoj u kojima ne posluje HEP-Toplinarstvo, zbog drastičnog povećanja ulaznih troškova poslovanja, već došlo do osjetnog poskupljenja toplinske energije”, ističu u HEP-u. Osim u Zagrebu, HEP-Toplinarstvo, podsjetimo, osigurava grijanje i toplu vodu, među ostalim, i u Osijeku. Procjenjuje se da od 150 tisuća kupaca toplinske energije u Hrvatskoj, 80 posto podmiruje svoje potrebe kod HEP-Toplinarstva.

Najava HEP-Toplinarstva da će zatražiti novi cjenik usluga u proizvodnji i distribuciji toplinske energije nije neočekivana, jer je o potrebi povećanja cijena grijanja govorio u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. On je uvodno govorio o korekciji cijena grijanja, a na pitanje je li potrebno povećanje cijena, odgovorio je potvrdno, i to, dodao je, drastično.

Već u 2021., podsjetimo, cijene plina porasle su na europskom tržištu 170 posto, a ove godine, zbog ruskog napada na Ukrajinu, došlo je do daljnjeg rasta cijena tog energenta od 164 posto prije pojačane potražnje u srpnju i kolovozu, koja je dodatno "pogurnula" cijene plina, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.