Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna. Prema procjenama Ministarstva financija, kumulativni učinak poreznog rasterećenja, uključujući i peti krug, trebao bi iznositi oko deset milijardi kuna.

„Najviše izmjena napravljeno je u sustavu poreza na dobit te u sustavu poreza na dohodak, pri čemu Hrvatska gospodarska komora posebno podržava izmjene u sustavu poreza na dobit provedene u cilju smanjivanja tog poreza. Naime, taj porez pojednostavljeno predstavlja porez na uspješno poslovanje tvrtki. Kroz protekle i najavljeni peti krug porezne reforme, stopa tog poreza trebala bi biti smanjena s 20 na 12 posto, odnosno na 10 posto za sve poduzetnike koji ostvaruju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a takvi poduzetnici čine približno 93 posto svih poduzetnika“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući reforme.

Izmjene u sustavu poreza na dohodak istodobno dovode do znatnog poreznog rasterećenja, odnosno do povećanja iznosa neto plaća, što je ostvareno kroz povećanje osobnog odbitka, rast obuhvata nižih stopa poreza te stalno povećanje neoporezivih primitaka, a u petom krugu se planira i daljnje snižavanje stopa ovog poreza, ističe se u priopćenju.

To je s jedne strane bitno radi spomenutog povećanja standarda stanovništva, a s druge strane ima izravan utjecaj na povećanje osobne potrošnje kao glavnog čimbenika domaće potražnje i kretanja BDP-a. Dakle, država i na ovaj način potiče rast gospodarske aktivnosti, kaže se dalje u priopćenju. 

„Svakako još treba navesti i izmjene u sustavu PDV-a poput višestrukog proširenja primjene niže stope poreza, povećanja praga za ulazak u sustav PDV-a ili za peti krug predloženog povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, s 7,5 na 15 milijuna kuna“, naglasio je Burilović. 

Iz HGK navode da kroz svoja udruženja imaju više prijedloga za daljnja poboljšanja poreznog sustava, koji pretežno proizlaze iz prakse, odnosno poslovanje članica. Pritom je više prijedloga vezano je uz porez na dobit, pri čemu HGK zagovara ponovno oslobađanje od plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, produljenju razdoblja za prijenos poreznog gubitka ili npr. određena oslobađanja obveznika poreza na dobit koji prihode ostvaruju u turizmu iznajmljivanjem plovila, zrakoplova, apartmana i kuća za odmor s obzirom na situaciju izazvanu pandemijom Covida. 

No, ističu i da pri svim željama i sugestijama treba biti realan i svjestan ograničenja fiskalne politike i posebno trenutne situacije, odnosno pandemije Covida-10, koja je prekinula je pozitivne trendove u kretanju proračunskog deficita i javnog duga te znatno opteretila proračunske rashode.

Stoga, ističu iz HGK, posebno je pohvalno da Vlada unatoč novonastaloj situaciji nastavlja s planiranom poreznom reformom i njezinim petim krugom. Izražavaju uvjerenje da će u idućim godinama doći do izraženijeg rasta gospodarstva, koji će omogućiti i veće zahvate u poreznom sustavu poput često spominjanog snižavanja opće stope PDV-a, ali i daljnjih smanjivanja troškova rada koji su postali gorući problem u poslovanju hrvatskih poduzetnika. 

Osvrnuvši se, pak, na najnovije EK procjene za hrvatsko gospodarstvo, u zasebnom priopćenju u HGK zamjećuju da jesenske procjene u odnosu na ljetne idu u smjeru poboljšanja odnosno nešto manjeg pada za sve članice osim za Španjolsku, Maltu i Sloveniju.

"Za Hrvatsku je procjena povećana s prethodnih minus 10,8 posto na minus 9,6 posto, što je i dalje osjetno veći pad nego po zadnjoj procjeni Ministarstva financija od 8 posto, a Hrvatska je ostala među tri članice za koje se procjenjuje najveći pad BDP-a u ovoj godini. S druge strane, s procijenjenim rastom od 5,7 posto u idućoj godini Hrvatska bi trebala zabilježiti najdinamičniji oporavak, pored Francuske", navodi Komora u komentaru.