Objava Europske središnje banke da ni jedna od pet hrvatskih banaka nema kapitalnih nedostataka znači korak bliže ulasku Hrvatske u bankovnu uniju i ERM II, kao i da se pristupanje eurozoni odvija prema planu te možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine, ocjenjuju u petak iz HGK.
'Današnja objava ESB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine', naglašavaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru objave ESB-a.
Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojane, a iz Komore ističu i kako je najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa.
'Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala', naglašavaju iz HGK.
Europska središnja banka (ESB) danas je objavila da pet banaka koje su bile obuhvaćene sveobuhvatno procjenom - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka - imaju dovoljnu razinu kapitala za redovno poslovanje, kao i za stresne ekonomske scenarije.
vezane vijesti
'Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres', izvijestili su iz ESB-a, a prenijeli i iz Hrvatske narodne banke (HNB).
Iz Komore u priopćenju podsjećaju da pet banaka obuhvaćenih procjenom čini 79 posto ukupne imovine svih hrvatskih banaka.
Procjena je provedena na zahtjev HNB-a radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II).
Hrvatska Vlada i HNB su 4. srpnja 2019. uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazili 'čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni'.
Ujedno je tada, podsjećaju iz Komore, preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II.
Jedna od obveza je, uz ostalo, bila i 'dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima'. To se odnosi na aktivnosti za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske u Bankovnoj uniji.
Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine.
