'Napadi kojima sam izložen u zadnje vrijeme pokazuju tko se plaši promjena i želi sačuvati svoje pozicije. Otvorio sam dvije važne teme: monetarna reforma i drugi mirovinski stup. Sada se moraju napraviti državnički potezi, promijeniti ekonomska i monetarna politika jer će u suprotnom nastupiti kolaps. Drugorazredni činovnik jedne strane banke u udarnim terminima HRT-a dobiva priliku da se izravno miješa u našu unutrašnju politiku i monetarni sustav. Neviđeno i nedopustivo! Cilj je da me se marginalizira i proglasi opasnim tipom koji želi svojim neznanjem destabilizirati za njih savršeni sustav koji im je čitavo vrijeme jamčio stabilne zarade i neodgovornost u poslovanju poput problema 'švicarac'. Sada će se pokazati tko će se svrstati na koju stranu i što možemo očekivati u bliskoj budućnosti. Neću vas iznevjeriti', napisao je.

'Samo se u šalici crne kave može vidjeti kakve će biti mirovine'

Lovrinović je jutros gostovao na HRT-u. Osvrnuo se na peticiju koju je protiv zamrzavanja drugog mirovinskog stupa pokrenula grupa ekonomista i pravnika. Pozvao ih je da mu pokažu izračune kojima mogu dokazati da će zamrzavanje ili ukidanje drugog stupa značiti manje mirovine za buduće umirovljenike.

'Samo se iz šalice crne kave može reći hoće li mirovine biti manje ili veće. Moramo otvoriti ovu temu i sjesti za stol te na stručnim osnovama pokrenuti raspravu', rekao je Lovrinović.

Ponovio je kako je postojeći mirovinski sustav pretežak teret za državni proračun i, ako treba, da se o reformi mirovinskog sustava raspiše referendum.

Kao i u svom postu na Facebooku, još jednom je napao Erika Nielsena, glavnog ekonomista banke Unicredit, koji je u nedavnom razgovoru za HRT rekao kako Hrvatska ne smije mijenjati monetarnu politiku.

'Neviđeno je i neprihvatljivo da se službenik jedne banke miješa u unutrašnju politiku jedne zemlje. On nam je poručio kako ne smijemo dirati monetarni sustav jer on sad odgovara bankama', rekao je Lovrinović.

Lovrinovićeve su ideje opasne

Peticiju protiv zamrzavanja uplata u drugi stup potpisali su: dr. sc. Martina Dalić, dr. sc. Sandra Švaljek, prof. dr. sc. Maja Vehovec, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, mr. sc. Vuk Vuković, dr. sc. Predrag Bejaković. dr. sc. Andrea Mervar, dr. sc. Nevenka Čučkovic, dr. sc. Maruška Vizek, mr. sc. Marina Kesner Škreb, mr. Velimir Šonje i doc. dr. sc. Ivana Vukorepa.

Lovrinovićeve prijedloge za vođenje ekonomske politike, ali i smanjivanje proračunskog deficita smatraju, kažu, potpuno nedjelotvornima i, štoviše, iznimno štetnim za pretežit dio hrvatskih građana. 'U tom se pogledu posebno ističu prijedlozi vezani za zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun. Mi, dolje potpisani, iskazujemo javno protivljenje ovakvom prijedlogu prof. dr. Ivana Lovrinovića', stoji u njihovom pismu.

Neki od razloga koje navode su:

'- Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun kratkoročna je knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun.

- Rješenje koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup samo je privid zato što  ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen.

- Kako zamrzavanje uplata u drugi stup ne može osigurati stvarno snižavanje deficita, onda se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države.

- Ovdje se samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demografske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama.

- Zamrzavanje uplata u drugi stup i usmjeravanje budućih umirovljenika na proračun će voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Poguban socijalni učinak takvih prijedloga znači povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje. Ponovo upravo suprotan rezultat od onoga koji je Hrvatskoj stvarno potreban.'

Želimo čuti što misle Karamarko, Petrov i Orešković!

'- Drugi se mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika.

- Rješenja koja iznosi prof. dr. Lovrinović znače napuštanje koncepcije mirovinske reforme. Ali ona također znači i još jedan primjer narušavanja povjerenja u Hrvatsku kao pravnu državu te rad i štednju kao načine rješavanja gospodarskih problema u kojima se nalazimo.'

Na kraju postavljaju pitanje: 'Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom-takvom obliku uspjele preživjeti do danas ustvari taj 'reformski' put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko-retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković čijoj se Vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak.'