Značajan pad BDP-a u posljednjem tromjesečju 2012., kao i smanjena očekivanja gospodarskog rasta u okružju, upućuju na to da bi oporavak mogao započeti kasnije nego što se prije očekivalo, a to će negativno utjecati na godišnju stopu rasta u 2013. Pritom bi, zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti i smanjivanja realnih plaća, osobito pad osobne potrošnje mogao biti izraženiji nego što se pretpostavljalo, a najavljenim rebalansom proračuna smanjit će se, između ostalog, i kapitalna ulaganja države, navodi se u informaciji.

Realni je BDP u četvrtom tromjesečju bio za 1,2 posto manji u usporedbi s trećim tromjesečjem (sezonski prilagođeni podaci), a na razini cijele 2012. godine BDP je pao 2,0 posto. Kumulativno je od 2008. smanjenje BDP-a dosegnulo nešto više od 10 posto. Pritom već treću godinu zaredom Hrvatska ostvaruje najslabije rezultate glede rasta u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe, naglašavaju analitičari HNB-a.

Za razliku od ostalih sastavnica agregatne potražnje, čija su kretanja bila nepovoljna, ističu kako je ukupan izvoz robe i usluga u posljednjem tromjesečju 2012. nastavio blago rasti. Tome su pridonijeli razmjerno dobri rezultati u izvozu robe, posebice intermedijarnih proizvoda, netrajnih proizvoda za široku potrošnju i nekih kapitalnih proizvoda te izvoza usluga.

Broj zaposlenih snažno je pao u posljednjem tromjesečju 2012., a pad se donekle usporio u siječnju. Administrativna stopa nezaposlenosti prvi je put nakon 2003. porasla iznad 20 posto, a analitičari središnje banke očekuju i rast anketne stope, koja je u prva tri tromjesečja 2012. prosječno iznosila 15,1 posto.

Mjesečne stope inflacije potrošačkih cijena (sezonski prilagođene i svedene na godišnju razinu) smanjile su se krajem 2012. i na početku 2013., što upućuje na slabljenje inflatornih pritisaka. U idućim mjesecima može se očekivati pad godišnje stope inflacije.

U nastavku godine analitičari HNB-a očekuju stabilan tečaj kune prema euru.

IZ HNB-a ocjenjuju kako se fiskalna konsolidacija ostvarena u 2012. neće nastaviti u tekućoj godini ako s rebalansom proračuna ne dođe do znatnog smanjenja rashoda. U 2013. očekuju nastavak snažnog rasta javnog duga.

Povećanje poreza i njihova bolja naplata rezultirali su godišnjim rastom prihoda konsolidirane središnje države u prvih jedanaest mjeseci 2012. od 2,4 posto. Rashodi su u istom razdoblju tek blago smanjeni. Ukupan fiskalni manjak države smanjen je gotovo za 3 milijarde kuna, na 10,2 milijarde kuna

Međutim, rast javnoga duga bio je puno izraženiji jer je država preuzela kreditne obveze brodogradilišta, te je krajem studenoga dosegnuo 174,1 milijardi kuna ili 52,5 posto BDP-a. To je povećanje od 20,2 milijardi kuna u odnosu na prosinac 2011. godinu, ističu analitičari središnje banke.

Napominju i da je premija kreditnog rizika ostala jedna od najviših među zemljama srednje i istočne Europe.