Hrvatska narodna banka (HNB) zaključila je 2022. godinu s dobiti od 482,2 milijuna kuna, što je gotovo devet puta više nego godinu ranije, pokazuje revidirano financijsko izvješće središnje banke objavljeno na njezinim internetskim stranicama
Osjetno povećanje dobiti središnje banke obradovat će ministra financija Marka Primorca s obzirom na to da lavovski dio ostvarenog profita HNB-a pripada državnom proračunu.
Savjet HNB-a je prošloga tjedna usvojio financijska izvješća i donio odluku o rasporedu dobiti. Od 482,2 milijuna kuna lanjske dobiti, 96,4 milijuna kuna raspoređeno je u opće pričuve, a 385,8 milijuna kuna u državni proračun, sukladno Zakonu o HNB-u. Za usporedbu, lani je u proračun uplaćeno samo 45,1 milijun kuna.
vezane vijesti
Prema financijskom izvješću koje je zadnji put izraženo u kunama, lani je HNB ostvario 986,8 milijuna kuna neto kamatnih prihoda, oko tri puta više nego godinu ranije. Rezultat je to osjetnog rasta kamatnih prihoda, ponajviše od deviznih depozita i deviznih vrijednosnih papira s jedne strane te pada kamatnih rashoda s druge strane.
Istodobno, neto prihodi od naknada i provizija bili su 27,1 milijun kuna ili 33,2 posto manji.
Na financijskim operacijama HNB je ostvario 200,6 milijuna kuna dobiti, pri čemu su gubici od tečajnih razlika pokriveni u cijelosti, a gubici od promjene vrijednosti vrijednosnih papira djelomično, iz revalorizacijskih računa.
Troškovi poslovanja HNB-a u 2022. godini dosegnuli su 749,4 milijuna kuna ili 10,2 posto više. Rastu troškova najviše su pridonijeli povećani troškovi izrade novčanica i kovanog novca zbog uvođenja eura.
Troškovi zaposlenih povećani su za 13,25 posto, na 247,8 milijuna kuna, pri čemu je u HNB-u prosječno bilo 727 zaposlenih, što je 31 više nego godinu ranije.
Zbog uvođenja eura dogodile su se značajne promjene u strukturi imovine HNB-a. Prilikom pristupanja Eurosustavu HNB je trebao uplatiti odgovarajuću svotu u kapital ECB-a te prenijeti dio deviznih pričuva.
Udio HNB-a u upisanom kapitalu Europske središnje banke iznosi 0,6595 posto pa je slijedom toga u kapital ESB-a uplaćeno 2,68 milijardi eura.
Istovremeno, u ECB je preneseno deviznih pričuva u vrijednosti od 639,85 milijuna eura i to 85 posto u dolarima, a 15 posto u zlatu. U tu svrhu HNB je u prosincu 2022. na tržištu pribavio 1594 kilograma tzv. nealociranog zlata u vrijednosti od 96 milijuna eura.
Tako se vrijednost ulaganja u zlato u bilanci povećala s 4,6 milijuna kuna na 804,7 milijuna kuna.
