Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu razmatrao najnovije pokazatelje o gospodarskim i novčanim kretanjima, a na dnevnom redu bilo je i izvješće o stanju bankovnog sustava za četvrto tromjesečje 2014. godine, priopćeno je iz HNB-a
Miješani signali koje daju visokofrekventne serije upućuju na nastavak stagnacije ekonomske aktivnosti početkom 2015. godine. Poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama trebali bi u nastavku godine povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost, iako HNB-ova modelska brza procjena BDP-a temeljena na parcijalnim dostupnim podacima pokazuje mogućnost vrlo blagog tekućeg pada u prvom tromjesečju, navodi se u priopćenju.
Godišnji pad indeksa potrošačkih cijena usporio se u veljači, pri čemu je energija bila jedina sastavnica s negativnim doprinosom inflaciji.
Uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru deviznim intervencijama, HNB je nastavio poticati kreditiranje, koje je potisnuto zbog slabe domaće potražnje i nastavka razduživanja stanovništva. Devizni priljevi s osnove zaduživanja države u veljači i ožujku polučili su rast bruto i neto međunarodnih pričuva, kao i rast slobodnih novčanih sredstava na računima banaka.
Raspoloživi podaci o poslovanju banaka u zadnjem tromjesečju prošle godine ukazuju na osjetan rast odobrenih kredita, čime je prekinut duže prisutan trend slabe kreditne aktivnosti. No, porasli su isključivo krediti državnim jedinicama, dok su se krediti trgovačkim društvima i stanovništvu smanjili, napominju iz HNB-a.
Ističu kako se, prvi puta od drugog tromjesečja 2008. godine, zahvaljujući u prvom redu spomenutom kreditnom rastu, smanjio udio loših kredita u ukupnima - sa 17,24 posto zabilježenih na kraju prethodnog tromjesečja na 16,95 posto. Blago se smanjila i imovina banaka, a nastavljeno je, iako nešto sporijim tempom, njihovo razduživanje prema stranim vlasnicima.
Banke su, prema privremenim nerevidiranim podacima, u 2014. ostvarile dobit od 2,5 milijardi kuna (u 2013. ona je iznosila 695,4 milijuna kuna). U tom snažnom rastu najveću ulogu imali su niži troškovi rezerviranja, ali i rast operativne profitabilnosti banaka (dobit prije rezerviranja) zabilježen nakon dvogodišnjeg padajućeg trenda.
Nastavljena je racionalizacija poslovanja pa su tako porasli prihodi od prodaje dijelova poslovanja, uz daljnji pad općih troškova. Stopa ukupnoga kapitala iznosila je 21,4 posto, što ukazuje na visoku kapitaliziranost, a time i stabilnost bankovnog sustava, navode iz HNB-a.
